RIJEKA – Studije i studiranje na Sveučilištu u Rijeci studenti su ove godine ocijenili čvrstom četvorkom, a prvi put otkako se istraživanje provodi, indeks zadovoljstva studenata prešao je ocjenu 4 i iznosi 4,03. Posebno visokim ocjenama studenti su ocijenili četiri fakulteta i to Pravni, Učiteljski i Ekonomski fakultet te Akademiju primijenjenih umjetnosti.

Pojašnjavajući da riječko Sveučilište redovito, od 2014. godine, provodi opsežna istraživanja zadovoljstva studenata studijima i studiranjem, rektorica, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, kaže da je to nadstandard provjere kvalitete, jer se provodi pored redovitih studentskih evaluacija svakog pojedinog kolegija i nastavnika, koje provode sva sveučilišta.

Kvalitetna prilagodba

– Istraživanje se provodi nad svim završenim studentima na svim studijskim programima u trenutku izdavanja diplome, kada studenti imaju najbolji uvid u cjelinu programa i uvjeta studiranja, a mogu procijeniti i cjelinu stečenih znanja i kompetencija.

Ovaj nadstandard i razina istraživanja i unapređenja kvalitete nastave nije uobičajena ne samo u Hrvatskoj, već i na mnogim europskim sveučilištima. Rezultati ovogodišnje analize su za nas ohrabrujući, prema mišljenju ispitanih 3.050 studenata prešli smo magičnu granicu od 4 na skali do 5.

Ova je ocjena rezultat iskazanih stavova o velikom broju parametara vezanih uz zadovoljstva studijima i zadovoljstva ostalim aspektima i uvjetima studiranja.

Nakon pandemijskog šoka i prelaska na online i hibridne modele nastave, ovo je pokazatelj da smo se uspjeli prilagoditi brzo i kvalitetno, da su naši fakulteti i odjeli uspjeli dizati ljestvicu, čak i u ovako zahtjevnim okolnostima.

Moram istaknuti da to nije slučajni dojam studenata ili posljedica angažmana i inovativnosti na pojedinom studiju ili fakultetu, već opći dojam oko 90 posto studenata koji su završili studij tijekom godine.

To nam govori da smo postigli visoku kvalitetu cijelog sustava visokog obrazovanja na Sveučilištu u Rijeci i visoko zadovoljstvo naših studenata koje ne možete fingirati i frizirati. To je dio onoga kako mi razumijemo koncept na studente usmjerenog sveučilišta, objašnjava rektorica. 

Evidentan napredak

Analizu zadovoljstva završenih studenata preddiplomskih, diplomskih i integriranih preddiplomskih i diplomskih studija na riječkom Sveučilištu za prethodnu akademsku godinu proveo je Centar za osiguranje i unapređivanje kvalitete, a članovima Senata predstavila ju je prorektorica prof. dr. Marta Žuvić.

Rektorica dodaje i da, iako je prosjek na svim sastavnicama Sveučilišta visok, uz četiri fakulteta koji se posebno ističu visokim ocjenama, veliki napredak u odnosu na ranije godine ostvarili su Fakultet za fiziku te Odjel za biotehnologiju. Općenito, studenti su najzadovoljniji odnosom s nastavnicima, podrškom, informiranjem, ali i brigom o dostupnosti literature za studij.

– Najveće izazove i dalje imamo u dijelu koji se tiče stjecanja praktičnih kompetencija, inovativnosti u sadržaju i metodama kolegija, ali i tu sa zadovoljstvom primjećujemo da imamo i najviši relativni porast ocjene u odnosu na prošlu godinu.

Posebice je poraslo zadovoljstvo ponudom izbornih predmeta, a za nas je jako važno da su studenti odmah reagirali na naše inicijative osiguravanja personaliziranog pristupa kroz ponude izbornih predmeta i izvannastavnih aktivnosti.

Nadamo se da će i naš novi veliki projekt UNIRI CLASS, kojim inoviramo sustav visokog obrazovanja upravo prema ranijim rezultatima ovih analiza, i dalje unapređivati zadovoljstvo upravo u ovim česticama, kaže prof. dr. Prijić Samaržija.

Pripremljenost za tržište rada i dalje je izazov

Što se tiče generalnog zadovoljstva studijima, studenti su najbolje ocijenili doprinos osobnom razvoju, njihovoj motivaciji i zadovoljstvu studiranjem. Izazovi su, kaže rektorica prof. dr. Snježana Prijić Samaržija, i dalje vezani uz osposobljenost za rad u struci i pripremljenost za tržište rada.

– Ovo jesu izazovi o kojima, na načelnoj razini, raspravlja cijela Europa. Iako je zauzet jasan stav da sveučilišta treba istinski približiti potrebama društva i tržišta rada, i dalje je izazov za sve kako to učiniti unutar visokog obrazovanja koje je tradicionalno fokusirano na osobni razvoj kroz obrazovanje, a ne na kompetencije koje traže poslodavci.

Radi se i na prilagodbi institucijske kulture visokog obrazovanja i znanosti novim, brzo mijenjajućim i tehnološki zahtjevnim potrebama društva, ali i razumijevanju, u čemu se sastoji valorizacija znanja, zaključuje rektorica.