Život u izolaciji

Gorski kotar sve više postaje "planinski otok": Nedostatak autobusne mreže vodi iseljavanju

Marinko Krmpotić

Rast cijena goriva i nedostatni servis javnog prijevoza Goranima koji rade ili se školuju u Rijeci i okolici smanjuje mogućnost odlaska na radno mjesto ili u školu. Na ovaj problem Gorani upozoravaju već dvije godine



FUŽINE – Gorski kotar postaje sve izoliraniji i kad je riječ o autobusnom prijevozu. Na to su nedavno upozorili korisnici usluga autoprijevoznika koji djeluju na goranskom području (o čemu smo pisali), a sada na sve teže stanje iznova pažnju skreću i oni koji se bave politikom.


Tako se načelnik Općine Fužine David Bregovac nedavno obratio javnosti priopćenjem u kojem, između ostalog, stoji i ovo:


»Nažalost, novi porast cijena energenata uz nedostatnost servisa javnoga prijevoza u Gorskom kotaru pojačat će iseljavanje radno sposobnog stanovništva i mladih iz našeg kraja. Naime, rast cijena goriva i nedostatni servis javnog prijevoza svim Gorankama i Goranima smanjuje mogućnost odlaska na radno mjesto. Posebno onima koji rade ili se školuju u u Rijeci ili okolici i kojima ostaje da na svoje radno mjesto putuju u vlastitom aranžmanu. Ovaj problem nije riješen više od godinu dana zbog inercije Županije koja nije potpisala ugovor s državom, a to je bila dužna učiniti. Upravo je ovo jedna od gorućih tema koju bi vijećnici županijske Skupštine PGŽ-a trebali po hitnom postupku riješiti. Kad bi se osigurala kvalitetna mreža javnog prijevoza u Gorskom kotaru, smanjio bi se troškovni pritisak na kućne budžete i osigurala bi se kvalitetnija mobilnost stanovnika. Inače, osiguranje dostupnosti javnog prijevoza građanima jedna je od strateških EU odrednica koja u Gorskom kotaru nije ni blizu potrebne usklađenosti i minimalnih standarda na koje kao dio EU zajednice Goranke i Gorani imaju pravo«, govori Bregovac koji posebno podsjeća kako je na ovaj problem upozoravao, u tom trenutku kao predsjedavajući Koordinacije goranskih čelnika, još u proljeće 2020. godine.


Prebacivanje odgovornosti




»Sjednici Koordinacije održanoj u Fužinama nazočili su i predstavnici Županije te Ministarstva prometa. Tada nam je rečeno da, sukladno EU odredbama i zakonima, Županija mora odraditi određene postupke vezane uz postojeći pravilnik i zakon, a zadatak goranskih lokalnih samouprava bio je da napravimo tzv. mrežu javnog prijevoza, što je bio temelj za daljnje postupke Županiji. Mi smo to u najkraćem mogućem roku i napravili te već u ljeto te godine proslijedili Županiji. Nakon toga Županija je trebala napraviti svoj dio posla te zatražiti od države da ona zaključi taj projekt sufinanciranja javnog prijevoza. Nažalost, to se nije dogodilo i evo već prolazi i prvo tromjesečje 2022. godine, a ništa nije riješeno. Kad tražimo odgovor od Primorsko-goranske županije, oni kažu da Država nije napravila ono što treba pa ne mogu ni oni. Kad zovemo Državu, oni kažu da su oni svoje napravili, ali da Županija nije napravila svoj dio posla. I što sad? Jedine žrtve u cijeloj priči su ljudi kojima bi javni prijevoz trebao biti sufinanciran, ali nije«, zaključuje Bregovac.


Nezadovoljni Delničani


Slične reakcije bilježimo i u drugim sredinama. Tako je na sjednici Gradskog vijeća Delnica Adrijana Krulić (NL Volim Delnice) konstatirala kako je stanje s autobusnom povezanošću Delnica s Rijekom sve teže, spomenuvši, primjerice, kako nakon 16 sati na autobusnoj postaji u Delnicama nije moguće kupiti kartu, ne radi više kafić, nema WC-a, ljudi autobus moraju čekati vani… Može li se što učiniti, pitala je gradonačelnicu Katarinu Mihelčić koja se složila s činjenicom da prometna povezanost Delnica više nije na nekadašnjoj razini: »U posljednjih mjesec dana obratio mi se veći broj putnika, posebno roditelja srednjoškolaca koji putuju u Rijeku. Tražili smo očitovanje autoprijevoznika Arrive i uskoro će biti održan sastanak na kojem ćemo vidjeti što se može učiniti kako bi stanje ipak bilo bolje no što je sada«, najavila je gradonačelnica Mihelčić.


Lokalnoj razini vezane ruke


Nije ovo kašnjenje jedini primjer potpune neefikasnosti sustava, napominje Bregovac i dodaje: »Zakon o brdsko-planinskom području i dalje je mrtvo slovo na papiru jer još ne postoje konkretne mjere potpore brdsko-planinskim područjima, kao što je to slučaj u većini europskih zemalja. To je država trebala osigurati, ali nije i pitanje je kad će i hoće li uopće. Problem je u tome što obični ljudi uglavnom ne znaju da neki poslovi nisu realizirani na državnoj i županijskoj razini pa krivim proglašavaju nas, a mi u ovakvim situacijama zaista ne možemo ništa«, rekao je Bregovac.