Postupak potpuno novog sadržaja, čak i potpuno novih likova, ali sličnog okružja, primijenio je Michael Hirst, autor fantastičnog serijala »Vikinzi«. Podsjetimo, prva sezona iznimne američko-britanske povijesne sage »Vikinzi« emitirana je 2013. godine, a do 2020. godine plasirano je šest sezona, pri čemu treba reći da su četvrta, peta i šesta bile sezone sa po dvadeset epizoda pa su, ustvari, »Vikinzi« dosegli razinu od devet sezona.

Autori sage o vikinzima u velikoj su se mjeri držali povijesnih činjenica prilagođavajući priču i scenarij interesima publike. To je pak značilo da su u prvom planu zapleti vezani uz obiteljski život i borbu za vlast, a to znači brojne spletke, podvale i »igre prijestolja«. Serija je pratila lik velikog vikinškog ratnika Ragnara Lothbruka te njegovih sinova Bjorna Ironsidea i Ivara Bonelessa te na zaista impresivan način prikazala jedan dio povijesti skandinavskih vikinških plemena inzistirajući na nasilju, vojnim i taktičkim sposobnostima zahvaljujući kojima su Vikinzi osvojili pola svijeta.

Ljubavi i i izdaje, nevjera i mržnja, nasilje i ludilo, egzotika i mistika prštale su iz svake sezone serijala koji je produkcijski i financijski počeo vrlo skromno, ali se već od druge, a pogotovo treće sezone pretvorio u atraktivni spektakl čije su epizode milijuni gledatelja čekali s nestrpljenjem.

No, kad je priča došla do svog kraja, odnosno dana kad je ubijen Bjorn Iroinside, postavilo se pitanje – što dalje. Život mnogima već dragih i omiljenih likova više nije bilo moguće dodatno obrađivati, pa su autori serije odlučili – skočiti sto godina unaprijed.

Foto: Netflix

I eto nas u 11. stoljeću, a radnja počinje takozvanim masakrom na Dan Svetog Bricea, kad su Englezi, po naredbi kralja Ethelrodea, pobili sve Dance koji su u gradiću Danelow živjeli već nekoliko desetljeća nakon prvog (ratničkog) doseljavanja Vikinga u Englesku. Za pokolj se brzo saznaje pa se u norveškom Kattegatu okupljaju brojna vikinška plemena s jednim jedinim ciljem – osveta Englezima.

Velika flota kreće prema Engleskoj, a na brodovima koji plove prema Otoku su, između ostalih, i Harald Sigurddson Hardrada, budući kralj Norveške, Canute, aktualni kralj Danske, Leif Eriksson koji će koju godinu kasnije krenuti prema Americi… Na tim brodovima nije lijepa Freyis Eriksdotter, Grenlanđanka koja je s bratom Leifom stigla u Kattegat gdje je ubila muškarca koji ju je silovao prije nekoliko godina.

Freyis zbog toga ne smije na pohod, ali može – a to žarko i želi – krenuti prema čuvenom nordijskom svetištu u Uppsali kako bi se uvjerila u snagu nordijske religije, bogova Odina i Thora, božice Freye…

No, put do Uppsale sve je samo ne jednostavan jer nordijske hodočasnike višebošce cijelim putem vrebaju suludi vitezovi kršćani riješeni da zatru višeboštvo i ubiju svakog tko nije njihove vjere.

Te dvije linije radnje prate se kroz osam novih epizoda serijala koji nosi naziv »Vikings: Vallhala« i koji iznova nudi moćni koktel nasilja, seksa, mržnje, ljubavi, ratničkih pohoda, dvorskih spletki, mistike, egzotike i snažnih emocija, a može se pogledati na Netflixu. Prvih osam epizoda, dojam je, nose nešto manje ljubavnih zapleta no prethodne sezone.

Prevladava brutalnost i nasilje, pri čemu su u ime svojih bogova Skandinavci spremni žrtvovati i ljude, a u ime Isusove vjere novostvoreni kršćani u stanju su bez imalo grižnje savjesti vršiti pokolj nad ženama i djecom. Jednom riječju, sve je puno smrti za koju su svi spremni, uvjereni da će po završetku ovog života jedni u Raj, drugi u Vallhalu.

U svakom slučaju, nastavak sage o vikinzima najavljuje da ćemo i dalje uživati u dojmljivim pričama i prekrasnim divljim krajolicima, a usput i upotpuniti znanje o povijesti vikinga.