ZAGREB – Zbog rata u Ukrajini članice Europske unije naglo su počele poduzimati izvanredne mjere koje podsjećaju na uvođenje ratne ekonomije. Silovita agresija Rusije na Ukrajinu izazvala je u Europi potres koji je preko noći promijenio način razmišljanja europskih političara i njihove prioritete, kao što je to 2020. učinila i pandemija.

Shvativši da će posljedice rata i sankcija pogoditi ne samo Rusiju i Ukrajinu, nego i Europsku uniju, čelnici EU-a pripremaju hitne mjere kako bi riješili tri ključna pitanja za države članice i njihove građane, za ono što je u izvanrednim situacijama najvažnije. To su jačanje vlastite obrane, osiguranje energije koje Europa nema dovoljno te povećanje sigurnosti u opskrbi hranom.

Poremećena trgovina

Sve izvanredne mjere u poljoprivredi još nisu dogovorene, ali su neke od njih počele curiti u javnost. Tako su ministri poljoprivrede članica EU-a, na čelu s europskim povjerenikom Januszom Wojciechowskim, prekjučer odustali od pravila da se 10 posto obradivog zemljišta ostavi na ugaru, već da se zasadi krmnim biljem. Tako žele doskočiti očekivanoj nestašici stočne hrane koja se danas uvelike uvozi iz Ukrajine i Rusije, s kojima je trgovina poremećena.

Izvanredne mjere zatražila je i hrvatska ministrica poljoprivrede Marija Vučković, upozorivši da su one nužne i zbog poskupljenja energenata, gnojiva, transporta, stočne hrane i ostalih troškova.

– Moramo biti odlučni i jasno kazati da nam je, kao europskim ministrima zaduženim za opskrbu našeg stanovništva dovoljnim količinama hrane, sigurnost prehrambenih sustava apsolutni prioritet, istaknula je Vučković.

Iako je EU neto izvoznik hrane, iz Rusije i Ukrajine uvozi 40 posto pšenice, kao i sirovine za proizvodnju umjetnih gnojiva. Bez dovoljno gnojiva europska žetva će se smanjiti, a hrana dodatno poskupjeti. Samo cijena pšenice na svjetskom tržištu u posljednjih mjesec dana skočila je za 40 posto, dok su potrošačke cijene u članicama eurozone u veljači povećane za rekordnih 5,8 posto.

U opasnosti od prekida dotoka ruskog plina i nafte u Europu, Europska unija i članice naglo traže alternativne energetske izvore u Kataru, SAD-u i ostalim zemljama, dok je cijena nafte skočila na 113 dolara po barelu, a plin je barem šest puta skuplji nego prije godinu dana. Njemačka je preko noći učinila nezamislive stvari. Sve snage bacit će na razvoj čiste energije. Međutim, budući da je nemoguće u kratkom roku povećati kapacitete za dobivanje struje iz elektrana na vjetar i sunce, Berlin razmatra mogućnost produljenja rada nuklearnih elektrana koje je planirao zatvoriti do kraja ove godine. Istodobno, kani produljiti i rad termocentrala na ugljen, što će kratkoročno povećati onečišćavanje okoliša.

Izvanredni izdaci

Rat u Ukrajini opet je uzdrmao europsku dogmu o tome da države moraju imati uravnotežene prihode i rashode u proračunu. Države će imati nove izvanredne izdatke, što znači i njihovo novo zaduživanje. Stoga Europska komisija šalje signale da će odgoditi vraćanje na snagu pravila o kontroli proračunskih deficita, koji u normalnim okolnostima ne smiju biti veći od 3 posto BDP-a. Komisija je ta pravila suspendirala tijekom pandemije kako bi se države mogle nesmetano zaduživati radi spašavanja gospodarstva i radnih mjesta. Planirala je da će pravila o proračunskoj štednji vratiti na scenu početkom iduće godine, ali rat u Ukrajini i to je poremetio.

– Europska komisija odlučit će što činiti do sredine svibnja, rekao je europski povjerenik Paolo Gentiloni za Financial Times. Stvari se mijenjaju, a »mi nismo ludi birokrati«, dodao je Gentiloni, dajući do znanja kako je Komisija spremna promijeniti kurs oko proračunskih pravila, ako to situacija zahtijeva.

Nužda zakon mijenja, stara je poslovica koja je prošli tjedan u Europskoj uniji postala itekako aktualna, pokrenuvši europske dužnosnike na promjene u načinu upravljanja. Te promjene, prema mišljenju portala Euractiv, navješćuju još snažniju državnu intervenciju te uvođenje ratne ekonomije, iako rata u EU-u ne mora biti.

– Hoće li tvoje gospodarstvo funkcionirati u izvanrednim okolnostima, u konačnici će ovisiti o tome imaš li dovoljno pušaka za obranu, dovoljno hrane da se prehraniš i dovoljno energije u mreži kako bi osigurao rad poduzeća i grijanje u domovima, objašnjavaju komentatori portala Euractiv, koji izvješćuje za potrebe članica EU-a.

Njemačka ulaže još 100 milijardi eura u naoružanje

Nepojmljiv zaokret dogodio se i na području obrane. Njemačka, koja je nakon Drugog svjetskog rata odbijala slanje oružja u ratne zone, prošlog je vikenda prekinula tradiciju i odlučila opskrbljivati Ukrajinu ubojitim oružjem. Štoviše, kancelar Olaf Scholz najavio je iz proračuna još 100 milijardi eura ulaganje u naoružanje zemlje, što će udvostručiti ovogodišnji njemački vojni budžet. Popustio je čak i štedljivi ministar financija Christian Lindner, obrazloživši da je to »ulaganje u našu slobodu«. I Rumunjska je preko noći najavila povećanje troškova za obranu s dva na 2,5 posto BDP-a. Skok obrambenih izdvajanja najavljuju Finska i Švedska, a i češki ministar financija Zbynek Stanjura navijestio je »ratni proračun«.