Šarun je riba koja ne zahtijeva neke posebne pristupe. Ipak, malobrojni ga uspješno love, pogotovo kada je riječ o ciljanom ribolovu. Razlog leži prvenstveno u nepoznavanju nekih osnovnih navika ove vrste.
povezane vijesti
Šarun (Trachurus trachurus, Linnaeus, 1758) je riba zajednice i kao takav može formirati jata od desetak do više tisuća jedinki. To je i najčešća od četiri vrste šaruna koja se lovi u našem moru. Ostale tri su šnjur pučinar (Trachurus mediterraneus, Steindachner, 1868.), šnjur golemi (Trachurus picturatus, T. E. Bowdich, 1825) te falšun (Caranx rhonchus, Étienne Geoffroy Saint-Hilaire, 1817).
Šarun pripada obitelji bitinca-šnjuraka-trnoboka (Carangidae) i naraste do 40 centimetara duljine. Srednja lovna težina mu je mala, tek oko 0,16 kilograma.
Šarun je karakteristično građen. Ima vretenasto, bočno spljošteno tijelo sa velikom šiljatom glavom i tankim repom sa dobro razvijenom šiljatom repnom perajom. Oko je krupno, pokriveno velikom staklovinom koja na sredini ima karakterističan procijep poput okomito postavljenih kapaka.
Ima velika i istezljiva usta. Bočna je linija vidljiva cijelom duljinom i pokrivena štitastim uspravno izduženim oštrim ljuskama od kojih svaka ima unatrag okrenuti oštri vrh.
Bojom varira, od srebrnkasto-modre do zelenkasto-smeđkaste sa srebrnim odsjajem dok je s donje strane uvijek srebrno bijele boje. Na rubu škržnog zaklopca ima tamnu mrlju.
Šaruna nalazimo posvuda, no najbrojniji je na pučinskim stranama otoka. Nastanjuje vodeni stupac od 80 do 200, no pojedini ulovi potvrđuju i zadržavanje na čak 500 metara dubine.
Iako se šarun smatra pelagičkom ribom i u principu prema vrsti dna nije izbirljiv, najviše ga nalazimo nad pjeskovito ljušturastim dnima. O morskom je dnu ovisan prvenstveno stoga jer se ponajviše zadržava u pridnenom sloju.
Šarun se mrijesti krajem jeseni i zimi pri čemu ženka pokazuje svo moguće obilje reprodukcije – polaže od 3000 do čak 139 000 jaja.
I dok juvenilarni primjerci formiraju velika jata u blizini obale, odrasli se više zadržavaju u manjim jatima na otvorenom moru.
Hrani se uglavnom sitnijom ribom, no poznato je i da mladi primjerci jedu jajnike meduza.
U gospodarskom se ribolovu ponajviše lovi pridnenim povlačnim mrežama, a ljeti plivaricama pod sviću. Dobar se dio izlovi i mrežama stajaćicama.
Nasuprot tome, sportski ga ribolovci love sporadično kančenicom i omecima različitih konstrukcija, često panulom, a u posljednje vrijeme sve češće varaličarenjem sa obale.
