SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER
Zgrada OŠ »Fran Franković« montažni je objekt kojem je istekao rok trajanja, prema specifikacijama proizvođača, stoga postoji mogućnost da se zgrada sruši te da se škola gradi iz temelja.
povezane vijesti
- Ovo će biti saziv Sabora s najmanjim brojem Riječana ikad. Što je pošlo krivo?
- Vrti svoj film – portal kojeg mladost treba. Cilj mu je poticati ljubav prema sedmoj umjetnosti kod učenika
- Grad Rijeka će s većim iznosom sufinancirati privatne vrtiće. Za jaslice 285, za vrtićki program davat će 225 eura
RIJEKA – U riječkom gradskom proračunu za 2022. godinu bit će osigurana sredstva za projektnu dokumentaciju rekonstrukcije i nadogradnje Osnovne škole »Fran Franković«. Bude li sve išlo prema planu, drenovski će osnovci dobiti školu s više od 35 učionica koja udovoljava svim propisanim standardima umjesto sadašnje škole s 19 učionica koje su smještene u montažnoj zgradi za koju je već istekao rok trajanja prema specifikacijama proizvođača.
Nacionalni plan
Navodeći kako se radi o jedinoj riječkoj školi koja u potpunosti radi u dvije smjene, zamjenica riječkog gradonačelnika Sandra Krpan kaže da je drenovska škola prva na listi za prijavu na javni poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja čije se raspisivanje očekuje do kraja godine. Riječ je o javnom pozivu koji se naslanja na sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
To je ujedno i prvi korak prema uvođenju jednosmjenskog rada u sve osnovne škole, a u Ministarstvu kažu da će pravo stanje na terenu, kao i podatke o školama koje će zahtijevati nadogradnju za provedbu rada u jednoj smjeni i uvođenja modela cjelodnevne nastave u sve škole, znati do kraja godine te da u suradnji s osnivačima intenzivno rade na prikupljanju podataka o infrastrukturnim kapacitetima, odnosno o broju raspoloživih učionica, razrednih odjela, ostalih objekata i dodatnog prostora za provedbu jednosmjenske nastave u svrhu obrazloženja traženih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Omogućiti jednak pristup
|
Istovremeno sa stvaranjem infarstrukturnih uvjeta radit će se i na modelu cjelodnevne nastave i prijedlogu izmjene zakonodavnog okvira kojim će se uvesti novi model koji će biti dovršen do kraja ove godine. Donošenje kurikula i prilagodba zakonodavnog okvira za uvođenje cjelodnevne nastave u sve osnovne škole bit će obavljena do prve polovine 2023. i pratit će je sustavno usavršavanje učitelja i nastavnika, a do tada bi trebali biti stvoreni i uvjeti za uvođenje takvog oblika nastave u sve škole.
Uvjeti još nepoznati
U slučaju riječkog osnovnoškolskog sustava to znači nadogradnju ili rekonstrukciju osam školskih objekata, međutim zamjenica riječkoga gradonačelnika kaže da se još uvijek ne može govoriti o konkretnim podacima jer uvjeti javnog poziva nisu poznati.
– Osobno sam si postavila zadaću da ću do sredine studenog obići sve riječke osnovne škole, kao što sam tijekom ljeta obišla sve dječje vrtiće, a sve s ciljem da se vide uvjeti u kojima škole rade. Obilazak sam započela s početkom školske godine i još nisam gotova, međutim sasvim je izvjesno da će drenovska škola biti prva na listi za prijavu na javni poziv, a nakon nje Osnovna škola Vežica koja treba dodatne prostore za Osnovnu školu za balet i klasični ples.
Za nadogradnju OŠ Vežica već postoji izrađena projektna dokumentacija koju je potrebno revidirati i to je razlog zbog kojeg je ta škola dospjela na drugo mjesto po prioritetima. Na tu listu treba dodati i škole koje djelomično rade u dvije smjene. Međutim, problem je što ne znamo koji će uvjeti biti propisani u javnom pozivu. Bude li se išlo za dosadašnjom praksom i budu li se gledali imovinskopravni odnosi, vjerojatno će naići na probleme, kaže Krpan.
Trenutačno djelomično u dvije smjene radi 6 osnovnih škola i to su škole »Eugen Kumičić«, Gornja Vežica, Kantrida, Pehlin, Turnić i Zamet. Što se tiče vlasništva, kada je u pitanju drenovska škola, ravnatelj Vedran Kosovac kaže da je tu sve čisto te da škola ima u vlasništvu okolišni prostor veći od 10 tisuća četvornih metara prostora. Činjenicu da tu neće biti problema potvrđuje i Krpan, a ono što se još mora vidjeti, kaže, je na koji će se način nadogradnja i rekonstrukcija obaviti.
– Postoji mogućnost i da se postojeća zgrada u potpunosti sruši te da se škola gradi iz temelja. Kako bi se vidjelo na koji će se način nadogradnja izvesti, školu će posjetiti arhitekti i građevinari, kaže Krpan.
Ideju izgradnje potpuno nove zgrade podržava i ravnatelj jer, kako kaže, bilo bi to najbezbolnije za organizaciju nastave tijekom izgradnje.
– Zagovaratelj sam izgradnje nove zgrade jer pripadajući okoliš, igralište i dvorište škole imaju površinu od 10.175 četvornih metara. Ukoliko bi se iza postojeće zgrade izgradila nova, učenici bi prešli u novu zgradu i ne bi bilo potrebe za njihovim raseljavanjem po drugim školama. Imamo 538 učenika, a kada bismo radili u jednoj smjeni, bilo bi ih i više. Zbog nedostatka prostora trenutno pate izvannastavne aktivnosti, kao i sportske aktivnosti učenika, kaže Kosovac.
Nova sportska dvorana
Zamjenica gradonačelnika navodi pak kako je ravnatelj dobio zadatak u skladu s potrebama škole izraditi plan svega onoga što bi u budućoj školskoj zgradi trebalo biti smješteno, a prema tom planu OŠ »Fran Franković« dobila bi školsku sportsku dvoranu s popratnim prostorijama površine 2.190 četvornih metara umjesto sadašnjih neadekvatnih svega 317 četvornih metara.
– Plan je da to bude dvorana koja neće služiti samo potrebama škole, već i svim ostalim građanima. Također smo predvidjeli oko 35 učionica, među kojima su i učionice za izvannastavne aktivnosti s obzirom da se planira uvođenje cjelodnevne nastave, što podrazumijeva svakodnevni boravak svih učenika u školi do 16 sati, objašnjava ravnatelj.
Novi zametski vrtićUz sredstva za projektnu dokumentaciju za nadogradnju drenovske škole, zamjenica riječkog gradonačenika Sandra Krpan kaže da će u proračunu za iduću godinu biti osigurana i sredstva za novi vrtić na Zametu. |
Na tom su se popisu našli i kabineti, kuhinjski, blagovaonički i spremišni prostori različitih namjena, laboratorijski prostori, prostorije tehničkog osoblja te višenamjenski prostori kao što su knjižnica, čitaonica, ali i senzorna soba.
– Predvidjeli smo senzornu sobu jer imamo posebne razredne odjele za učenike s organski uvjetovanim poremećajima u ponašanju, a takvom bi se sobom mogli služiti i ostali učenici. Sve što smo isplanirali u skladu je s propisanim standardima koji bi trebali biti korišteni za provedbu cjelodnevne nastave, zaključuje Kosovac.