foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Zabunu je, u očekivanju te sjednice, izazvala izjava premijera Andreja Plenkovića, koji je u ponedjeljak rekao da će »nakon saslušanja kandidata uzeti sve argumente na vagu, razgovarati unutar HDZ-a, a zatim i s kolegama u parlamentarnoj većini, i donositi odluke«.
ZAGREB – U stručnoj i političkoj javnosti postoji prijepor o tome smije li zamjenik predsjednika Vrhovnog suda Marin Mrčela donijeti Godišnji raspored poslova u Vrhovnom sudu, što je inače ovlast predsjednika te institucije. Mrčela je uvjeren da on i to može, ali ova bi se dvojba sigurno prometnula u ozbiljnu političku temu kad Sabor do kraja godine ne bi izabrao novog predsjednika Vrhovnog suda. Vjerojatno bi se morao uključiti i Ustavni sud. No, vremena kako bi se to izbjeglo još uvijek ima. Čak kad bi i treći javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda završio neuspjehom, tri mjeseca bila bi sasvim dovoljna da se provede još jedna kompletna procedura javnog poziva, možda i dvije ako bi se svi involvirani čimbenici požurili. Još je, dakle, dosta do trenutka kada bi se postavljalo pitanje legitimiteta Marina Mrčele, trenutačnog obnašatelja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda. Prva je na tom putu sutrašnja sjednica saborskog Odbora za pravosuđe, na kojoj bi se to tijelo trebalo očitovati o prijavljenima na aktualan javni poziv.
Odluka koalicije
Zabunu je, u očekivanju te sjednice, izazvala izjava premijera Andreja Plenkovića, koji je u ponedjeljak rekao da će »nakon saslušanja kandidata uzeti sve argumente na vagu, razgovarati unutar HDZ-a, a zatim i s kolegama u parlamentarnoj većini, i donositi odluke«. Članovi Odbora bi, naime, odmah poslije razgovora s Radovanom Dobronićem i ostalima trebali glasovati o mišljenju o svima njima. Tako je to bilo i prošli put kada je kandidatkinja predsjednika Zorana Milanovića bila Zlata Đurđević, nije tada određena stanka za konzultacije u vladajućoj koaliciji kako bi se oni usuglasili o mišljenju Odbora za pravosuđe. Sada bi, ako je suditi po Plenkovićevim riječima, moglo biti drukčije. Ili će možda zastupnici parlamentarne većine u Odboru, šestero HDZ-ovaca i Ermina Lekaj Prljaskaj, biti u četvrtak suzdržani u vezi Dobronića i tako ostaviti prostor Plenkoviću i koalicijskim partnerima da donesu o njemu konačnu odluku, koja bi onda bila prezentirana na plenarnoj sjednici Sabora kada na dnevnom redu bude izbor predsjednika Vrhovnog suda.
Pritisak udruge FranakUdruga Franak pozvala je svoje članove da rade pritisak na pojedine zastupničke klubove kako bi Dobronić bio izabran za predsjednika Vrhovnog suda. U priopćenju su objavili e-mail adrese, primjerice, Kluba HDZ-a na koje svi koji podržavaju Milanovićevog kandidata mogu poslati poruku koju su sročili u Franku. – Podrškom izboru suca Radovana Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda, vratit ćete vjeru i nadu hrvatskim građanima u neovisnost pravosuđa i pravednu Hrvatsku. Nažalost, ne možemo utjecati na prošlost, ali svi možemo raditi na boljoj budućnosti za našu domovinu. Budući da je i ovo jedan od prijelomnih trenutaka u pravosuđu, o kojem ovise dugo iščekivane promjene, molim vas da sudjelujete svojim doprinosom obavljanjem časne dužnosti koju ste zaslužili glasovima hrvatskih građana, i da budete dio promjene koja će omogućiti da više ne budemo na dnu ljestvice, s najgorim stanjem pravosuđa na području EU-a. Molim vas da budete moj glas i podržite suca Radovana Dobronića na sjednici Odbora za pravosuđe, tekst je predložene poruke podrške Dobroniću. |
Predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj priznaje da mu nisu poznati planovi HDZ-a, što će njihovi zastupnici učiniti na sjednici Odbora za pravosuđe, čoji je potpredsjednik Krunoslav Katičić, glavni tajnik HDZ-a.
– Zaključak je bio da se pričekaju mišljenja Opće sjednice Vrhovnog suda i Odbora za pravosuđe i da se potom koalicija opet sastane. Što će biti na Odboru – ne znam. HNS nema svog zastupnika u Odboru za pravosuđe, rekao nam je jučer Čuraj.
Na njega Dobronić dosad nije ostavio dobar dojam, Mrčelin program smatra bitno boljim.
Menadžersko iskustvo
– Očito je da je program Marina Mrčele najkvalitetniji, jasan, glasan, sve je u njemu lijepo sistematizirano. Dobronićev predstavlja razočaranje, njegov program je više nekakav esej. Program Zlate Đurđević bio je puno bolji. Jasno, što se kaže, papir trpi sve, ne mora nečiji životopis automatski značiti da je baš on pravi. Ali, činjenica je i da Dobronić nema menadžerskog iskustva, a predsjednik Vrhovnog suda ne sudi, nego organizira posao. Moj je stav da je bolje provesti i pet javnih poziva nego izabrati krivog čovjeka, naglašava Čuraj.
Plenković je prije nekoliko mjeseci program Zlate Đurđević ocijenio vrlo lošim, a referirajući se na Dobronićev, u ponedjeljak je samo naveo sve što mu je zamjerila Opća sjednica Vrhovnog suda. Inače, Zlata Đurđević će, kao vanjska članica Odbora za pravosuđe, moći sudjelovati u saslušanju i pitati Dobronića, Mrčelu i druge.
