ZAGREB – Ako Sud časti Domovinskog pokreta isključi Miroslava Škoru, sasvim će nevažan postati njegov zahtjev Ministarstvu pravosuđa i uprave da ga u Registru političkih stranaka ne izbrišu kao predsjednika. U slučaju da se, pak, stegovni postupak protiv Škore, koji mora okončati u roku od 90 dana, malo otegne ili on ne bude kažnjen isključenjem, ministar Ivan Malenica odlučivat će tko je predsjednik Domovinskog pokreta.

Kada su prošle godine protivnici Kreše Beljaka u HSS-u osporavali njegovu legalnost, Malenica je zauzeo stav da je on predsjednik stranke, izabran u skladu sa Statutom. Sada je ministar pravosuđa i uprave drugi put u kratkom vremenskom razdoblju doveden u situaciju da određuje predsjednika jedne oporbene stranke, ali Statut Domovinskog pokreta ne ide Škori u prilog. U njemu nema uporišta za Škorinu tvrdnju da je on predsjednik DP-a sve dok mu ostavku ne prihvati stranački Sabor, koji ga je i izabrao. Taj Statut propisuje samo da Sabor bira predsjednika stranke, kao i da podnošenjem ostavke čelnika nekog tijela DP-a ono bira vršitelja dužnosti koji mora provesti prijevremene izbore. Škoro se u svom dopisu Ministarstvu pravosuđa i uprave poziva na »načelo reciprociteta«, u smislu da je jedino Sabor Domovinskog pokreta, zato što ga je izabrao, nadležan za usvajanje njegove ostavke na mjesto predsjednika. No, to u Statutu nigdje ne piše. Za razliku od statuta nekih drugih stranaka.

Bez pravne podloge

Kada je Ivo Sanader 2009. otišao s dužnosti predsjednika HDZ-a, na snazi je još bio njihov Statut koji je definirao da »Opći Sabor HDZ-a bira i razrješuje predsjednika HDZ-a«. Zato se tada na Općem Saboru HDZ-a u Areni, prije nego što je Jadranka Kosor izabrana za novu predsjednicu, glasovalo o Sanaderovoj ostavci. Nadalje, HSLS i danas u svom Statutu ima odredbu kojom je uređeno da njihov Sabor »bira i razrješuje predsjednika HSLS-a«. U Domovinskom pokretu su, namjerno ili nehotično, propustili u svoj Statut unijeti ovakvu propoziciju i sada Škorina intervencija prema Ministarstvu pravosuđa i uprave objektivno nema pravnu podlogu. On je podnio ostavku u pisanoj formi i tu je ta stvar za njega i Domovinski pokret završena.

Raspodjela mjesta

Ono što vjerojatno slijedi je propitivanje Škorinog ostanka i na dužnosti potpredsjednika Sabora. Vesna Vučemilović nije više članica DP-a, ali iz Kluba zastupnika je još nisu izbacili. Međutim, ako stegovni postupak protiv Škore rezultira njegovim isključenjem, logično bi bilo da ga Domovinski pokret poželi na mjestu potpredsjednika Sabora zamijeniti nekim drugim svojim zastupnikom. Ali, tu je jedan detalj povoljan za Škoru. U rujnu će parlamentarna oporba, jer su se tako dogovorili prije godinu dana, održati sastanak na kojem će utvrditi je li potrebno napraviti određene korekcije u raspodjeli mjesta iz njihove kvote u Saboru.

Domovinskom pokretu je dužnost potpredsjednika Sabora pripala temeljem činjenice da su s 12 zastupnika bili druga najjača opozicijska stranka. No, u međuvremenu su se razišli s Karolinom Vidović Krišto i Milanom Vrkljanom. Kad bi i Škoro prestao biti član Kluba DP-a, a teško bi se tu zadržao ako bi mu oduzeli mjesto potpredsjednika Sabora, pa još povukao sa sobom i sestru i možda još kojeg zastupnika, ta bi stranka izgubila pravo na tog potpredsjednika. Most, naime, ima osam zastupnika. Dakle, cijena smjene Škore mogla bi za Domovinski pokret biti gubitak dužnosti potpredsjednika Sabora, koja predstavlja određeni indikator statusa stranke.

To je, znači, za Škoru dobra vijest u poplavi loših. Kako bilo, odnosi u DP-u i njihovom Klubu zastupnika vrlo su zamršeni i bilo kakva je prognoza preuranjena.