Kninska proslava obljetnice Oluje već godinama je rutinskog karaktera, pa iz te perspektive ne iznenađuje toliko da saborski zastupnik Domovinskog pokreta Josip Dabro sada predlaže određene inovacije u središnjem događaju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.

Usto, u posljednje vrijeme politički prilično agilan Dabro zalaže se za izgradnju Hrvatskog slavoluka pobjede na jednom od ulaza u Zagreb. Već u svom priopćenju u utorak on je istaknuo da su ti prijedlozi »osobni znak zahvalnosti hrvatskim povijesnim junacima«.

Autonomna inicijativa

Nije, dakle, riječ o inicijativi Domovinskog pokreta, nego o još jednom Dabrinom autonomnom djelovanju, kao što je bilo i u slučaju deklaracije odnosno rezolucije o političkom statusu Hrvata u BiH.

Dabro je u utorak pozvao sve na raspravu o njegovim idejama, »kako bih prema tim odjecima sa svojim timom stručnih suradnika dodatno razradio i dopunio ove programske stavove, u funkciji jačanja što cjelovitijih politika i društvenih normi, kojima iskazujemo svijest o sebi samima, našemu identitetu i povijesti«.

A, gdje je u svemu tome DP? Zanimalo nas je je li Dabro unaprijed odlučio da, barem u početnoj fazi, neće uključivati svoju stranku ili, pak, nije u njoj naišao na razumijevanje za, recimo, stajalište da bi strane veleposlanike u Hrvatskoj trebalo obvezati da nazoče proslavi u Kninu, a ne da se kao dosad »rijetki među njima odazivaju po vlastitoj prosudbi«.

– Ovu sam inicijativu pokrenuo samostalno jer smatram da kao saborski zastupnik imam pravo iznositi svoje političke ideje i prijedloge, osobito kada je riječ o temama od nacionalnog značaja poput dostojanstvenog obilježavanja Oluje.

Nakon završetka ljetne stanke u radu Hrvatskog sabora, ovaj ću prijedlog predstaviti i unutar Domovinskog pokreta te očekujem kvalitetnu raspravu o njemu. Političari ne bi trebali šutjeti i čekati da netko drugi nešto pokrene nego odgovorno predlagati rješenja za koja vjeruju da su u interesu hrvatskih građana.

To što je inicijativa moja osobna ne znači da nije otvorena za potporu Domovinskog pokreta ili bilo koga drugoga. Naprotiv, cilj mi je da se o njoj razgovara i da, ako se ocijeni dobrom, postane zajednička inicijativa, rekao nam je Dabro.

Otkad je on krenuo nekim svojim političkom putem, Ivan Penava i ostali vodeći ljudi DP-a to promatraju bez javne reakcije.

Penava je prešutio i, primjerice, Dabrine izjave prije tri tjedna našem listu, u kojima ga je izravno optužio za ozbiljne manipulacije tijekom procesa izrade teksta Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH, nedavno izglasane u Saboru.

Nisu znali

Ni o njegovim prijedlozima koji se tiču obilježavanja Oluje i gradnje Hrvatskog slavoluka pobjede, nitko iz DP-a nije se još spreman očitovati.

U Domovinskom pokretu naglašavaju tek da će se u stranačkom vodstvu razgovarati o njima ako im ih Dabro zaista predstavi u rujnu, čime ujedno potvrđuju da uopće nisu znali što on to novo priprema.

Saznali su to iz priopćenja kada i svi u Hrvatskoj. Dabro može sam kao zastupnik predložiti svaku zakonsku izmjenu.

Tako i da u Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 8. kolovoz, u spomen na dan kada se 1995. predao Kordunski korpus Krajine, postane spomendan HVO-a i time se »na najvišoj nacionalnoj i državnoj razini obilježi jedinstvo oslobodilačke borbe hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini«.

No, jedino ako bi Dabro uspio uvjeriti Penavu da pokuša nametnuti premijeru Andreju Plenkoviću i HDZ-u takvo zakonsko rješenje, ono bi imalo izgleda proći u Hrvatskom saboru.

Ponavlja se, znači, situacija s rezolucijom o BiH. Dabro objavi svoj prijedlog i potom očekuje od predsjednika Domovinskog pokreta da ga slijedi i izbori se za to u razgovorima s Plenkovićem. Za Penavu je ovo politički baš nezahvalna pozicija.

Najesen opet o zakonskoj zaštiti Domovinskog rata

Jesen bi, osim formaliziranja Dabrinih inicijativa, mogla donijeti i obnovu prijedloga vezanog za Domovinski rat koji je u Saboru promoviran krajem prošle godine, a onda je negdje zapeo.

Riječ je o ideji da se zakonom uvedu sankcije za omalovažavanje Domovinskog rata. Sredinom studenoga je, na poticaj Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, saborski Odbor za ratne veterane organizirao okrugli stol o mogućnosti da zaštita Domovinskog rata ne ostane samo na neobvezujućoj deklaraciji iz 2000. nego da se predvide i zakonske kazne za prekršitelje.

O tome su pozitivno govorili i HDZ-ovi zastupnici Josip Đakić i Ante Deur, kao i predsjednik Kluba DP-a Ivica Kukavica. »Nedostaje zakonski okvir za zaštitu vrijednosti Republike Hrvatske, u čijim je temeljima Domovinski rat«, ocijenio je tada Kukavica.

U DP-u kažu da će najesen tražiti od svojih koalicijskih partnera odgovor što je s realizacijom inicijative koju su, makar u startu, podržali i HDZ-ovci.