RIJEKA – Kako održati dobru epidemiološku situaciju i izbjeći scenarij koji upravo trese Portugal i Španjolsku, bila je jedna od glavnih tema  koordinacijskog sastanka turističkih zajednica kvarnerske regije te predstavnika Hrvatske turističke zajednice (HTZ) održanog u Crikvenici. Upravo stoga u Primorsko-goranskoj županiji od ponedjeljka na snagu stupaju postrožene mjere pa će tako na javnim okupljanjima i događanjima iznad 20 sudionika svi morati imati COVID-potvrdu, potvrdu o preboljenju ili negativan PCR ili antigenski test.
Inače, na Kvarneru se trenutačno nalazi preko 125.000 gostiju dnevno te je ostvareno 3 milijuna noćenja. U samom srpnju je već dostignuto 77 posto prometa iz 2019., a od početka godine Kvarner je na nekih 55 posto prometa iz 2019.

– Situacija se svakog dana poboljšava, i upravo stoga je izuzetno bitno da budemo odgovorni da nam se sezona naglo ne prekine kao što je to bio lani. Iskustva u Portugalu i Španjolskoj moraju nam biti škola da nam se to ne dogodi. Tu svakako pomaže i cijepljenje kojim štitimo sebe i druge, ali i samo gospodarstvo, poručila je Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice Kvarnera. Dodala je i kako je trenutno najveća potražnja za visokokvalitetnim smještajem koji ima 100 posto bolju popunjenost nego lani, ali i izoliranijim smještajem.

Hrvatska u zelenom

To nam govori da gosti ne dolaze ovamo da bi odlazili na manifestacije, pogotovo velike. Dapače, gosti se vrlo često čude kakva je situacija kod nas u Hrvatskoj, često opuštenija nego kod njih. Stoga još jednom upućujem apel da se kontrolira na koji se način rade manifestacije kako ne bismo napravili štetu, kazala je direktorica TZ-a Kvarnera navevši i kako TZ Kvarnera ove godine nije objavio natječaj za sufinanciranje manifestacija upravo kako bi se ograničio njihov broj i kapacitet.

Na odgovorno ponašanje apelirao je i Kristjan Staničić, direktor HTZ-a.

– Apeliram na sve da zaista budemo odgovorni i da se pridržavamo svih mjera jer o nama ovisi daljnji tijek sezone. Cilj je da se na kraju godine dođe na nekih 60 do 65 posto rezultata iz 2019., kazao je Staničić.

Osvrnuo se i na novu COVID-kartu ECDC-a na kojoj je Hrvatska »zelena«, međutim, na kojoj se Portugal i Španjolska nalaze što u narančastoj, što u crvenoj zoni.

– To nam svima treba biti upozorenje da se moramo pridržavati mjera jer se to danas-sutra može dogoditi i nama te se situacija može vrlo lako promijeniti. Inače, trenutačno u Hrvatskoj boravi oko 640 tisuća gostiju, što je porast od nekih 50 posto u odnosu na lani kada smo otprilike na isti datum imali oko 200.000 gostiju manje. Najviše gostiju boravi u privatnom smještaju, međutim, kod hotelijera su naznake za ostatak sezone jako dobre, kazao je Staničić.

Stanje sezone

A što se tiče situacije na terenu, u lokalnim TZ-ima su zadovoljni aktualnim stanjem sezone. Na Lošinju se, primjerice, odmara oko 17.000 gostiju, što je 81 posto prometa iz 2019. Najbolje su popunjeni kampovi i privatni smještaj koji je na čak 97 posto u odnosu na 2019., a ove se sezone uočava oporavak i hotelskog sektora.

– Očekujemo da će dobre brojke popunjenosti sada samo rasti i moram pohvaliti dobru suradnju s epidemiološkom službom. Sada imamo i dodatne napore i od strane Grada, odnosno apel prema ugostiteljskim objektima, trgovinama i ostalima s obzirom na to da se na terenu vidi da su se neki malo i opustili. U svakom slučaju pozdravljam i odluku županijskog Stožera o javnim okupljanjima. Na razini Lošinja mi smo već ranije odlučili da nećemo imati velika javna okupljanja, već primjerice, manje promenadne koncerte, koncerte na ljetnoj pozornici ili, primjerice, u katedrali u Osoru gdje je ulaz s COVID-putovnicama, kazao je Dalibor Cvitković, direktor TZG-a Malog Lošinja.

U najvećoj kvarnerskoj turističkoj subregiji, Krku, pak, prema informacijama Majde Šale, direktorice TZ-a otoka Krka, na otoku se nalazi oko 37.000 turista.

Povratak avioprometa dugoročan projekt

Jučer se u Crikvenici raspravljalo i o avioprometu na Kvarneru. Naime, ove godine riječka ZL je ove godine izgubila Ryanair, a i povratak kompanija na ZL Rijeka ide polako. Aviopromet na Kvarneru dugoročan je projekt, naveo je direktor HTZ-a te dodao kako ga treba promatrati u kontekstu oporavka kompletnog avioprometa u Europi i svijetu.

Kada govorimo o Kvarneru, treba sjesti i zajednički na razini turističkih zajednica i svih ostalih ključnih dionika turističkog sektora regije naći rješenje. Zatim treba napraviti dugoročan plan od sljedeće godine pa na dalje, kako razvijati Kvarner kao aviodestinaciju, tim više što je svake godine ovdje sve više kvalitetnih turističkih kapaciteta, kao što je Hilton. Aviogosti odsjedaju upravo u takvim objektima i takvi objekti traže aviogoste, kazao je Staničić.

S ulaskom u samo srce sezone i u Zračnoj luci Rijeka vratile su se u većem broju aviolinije. Tako će sutra na Krk sletjeti zrakoplovi na čak devet linija, mahom iz Njemačke te iz Poljske. Naime, najavljeni su dolasci Lufthanse iz Frankfurta i Münchena, potom niskobudžetnog Eurowingsa iz Hamburga, Kölna, Düsseldorfa i Berlina, a stižu zrakoplovi poljskog nacionalnog avioprijevoznika LOT iz tri poljska grada.

HUT i HUP: Održati dobru epidemiološku situaciju

Najvažniji uvjet za bilo kakav turistički promet je povoljna epidemiološka situacija koju treba zadržati pod svaku cijenu, poručeno je jučer i sa sastanka Hrvatske udruge turizma (HUT) i Izvršnog odbora HUP-ove udruge ugostiteljstva i turizma.

– Ako uspijemo zadržati dobru epidemiološku situaciju, imamo šanse da u postojećim okolnostima odradimo odličnu sezonu. No, vidimo što se zbiva u ostalim mediteranskim zemljama i to nam daje razlog za povećanje opreza. Znamo što nam se dogodilo prošle godine i nadamo se da smo naučili nešto. Prema iskustvima drugih mediteranskih zemalja vidljivo je da su velika okupljanja izvor problema te stoga apeliramo da budemo maksimalno oprezni i, ako treba, restriktivni, a sve s ciljem da omogućimo što duže trajanje turističke sezone. Ponovo naprasno prekidanje sezone donijelo bi izrazito loše efekte s puno težim posljedicama za turistički sektor nego lani, apelirao je direktor HUT-a Veljko Ostojić. Tim više što su trenutačno stanje popunjenosti i najave za daljnji tijek sezone vrlo dobri, doduše uz značajnije razlike koje se javljaju u popunjenosti između pretežito autodestinacija na sjevernom i srednjem dijelu Jadrana te juga zemlje koji je izuzetno ovisan o avioprijevozu.