S Drvenika nam se javio Ilijan Busak koji je u ribolov otišao ciljano, ni manje ni više nego iz Beča, planski, s namjerom da ulovi samo tu jednu ribu, upravo toliko tešku. Evo kako nam je Ilijan to ispričao:

– Polovica lipnja i napokon dovoljno toplo za ugodan ribolov. S prijateljem Viborom odlučio sam posjetiti slavnu poziciju za kapitalne strijelke. Međutim, baš toga dana vrijeme je bilo užas. Jak vjetar, čudan pritisak i teška sparina, sve što je potrebno za loš ribolov. No moja upornost i tvrdoglavost je ipak bila jača. Uspio sam nagovoriti prijatelja da odemo zabaciti ili barem izviditi situaciju. Danima smo lovili manje strijelke, oko kile i pol i šarune tako da sam mu rekao da sada idemo po jednog petkilaša. Vibor i njegova draga su se samo grohotom nasmijali na moj optimizam – priča nam Ilijan.

– Kad smo stigli na poziciju otkrili smo da je na njoj već nekoliko ribolovaca vrlo nezadovoljnih vremenom, potpuno beznadni jer je vjetar bio preko 35 km/h. Ali naravno, ja se ne dam. Kompletiram pribor. Rola je bila Shimano Saragosa 5000 SW, štap hand made by Dp Tuning 80-150g na što stavljam bijeli šezdeset gramski jig od 15 centimetara sa okom na sredini, radi daljega zabačaja jer se s manjim i lakšim varalicama nikako nije moglo zabacivati ni loviti na tom velikom vjetru – nastavlja Ilijan svoju priču.

To je bila borba…

– Zabacivao sam tako jedno pola sata dok strijelke nisu počele juriti ciple koji su izlijetali van iz vode da spase živu glavu. U to samo kuhanje sam zabacio svoj jig i tek što sam rolu zatvorio i pokupio višak upredenice i dotegao špagu, lupila je strijelka četiri metra od obale, pod samom površinom. Uzbuđenje do neba! Dril i adrenalin u fulu i naravno, šou uživo pod nogama. Počinje borba koja ipak nije trajala predugo, možda desetak kvalitetnih minuta. Štap, rola i čvrsta ruka, i nema spadanja, a ni bježanja. Riba je tri puta stisla gas da je rola vrištala i to je bilo to. Stiže moj Vibor s kukom, kači ribu, pomaže svjetski da se riba izvuče, i pita:

– Jesi to htio? – a ja odgovaram:

– Upravo sam to sam htio!!!

Riba je bila u rangu tražene veličine. Nismo je vagnuli, ali smo je svakako ponijeli kao trofej jer smo ipak u očajno lošem danu izašli kao pobjednici… – ispričao nam je Ilijan Busak.