ZAGREB – Ove sezone očekuje nas procvat građevinarstva, ali i skok cijena gradnje, upozorili su jučer predstavnici hrvatske industrije građevnog materijala na konferenciji koju je u Sisku priredila Hrvatska gospodarska komora u očekivanju ubrzavanja obnove područja pogođenih potresom.

Građevinare zabrinjava nezapamćen skok cijena gotovo svih materijala koje ugrađuju u kuće i infrastrukturu. Od prošle jeseni do danas ti su materijali poskupjeli od 30 do 100 posto, ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelome svijetu. To će u svim državama financijski nagristi planove za oporavak gospodarstva od pandemije, a u Hrvatskoj će zasigurno poskupiti i obnovu Banovine i Zagreba nakon potresa.

– Cijene građevinskog željeza, na primjer, povećane su 30 do 40 posto, a specijalne vrste armatura koje se ne proizvode u Hrvatskoj oko 75 posto, rekao je Damir Haramina, direktor sisačke građevinske tvrtke Oberndorfer. Te cijene trebat će uračunati u proizvod, što znači da će on poskupjeti, kazao je.

Razlog za vrtoglavi rast cijena građevnog materijala jesu golema javna ulaganja u obnovu gospodarstva od SAD-a i europskih zemalja, do Kine. To je dovelo do nezapamćene potražnje za drvnom građom, čeličnim i bakrenim žicama, cementom, betonom, električnom i sanitarnom opremom, keramikom i ostalim materijalima. Proizvođači sirovina ne mogu namiriti silnu potražnju, pa dolazi do nestašica. Stoga su cijene drvne građe u Europi skočile oko 50 posto, a u SAD-u više od 250 posto. U hirovitim kretanjima na svjetskom tržištu čelik se trenutačno prodaje po dvostruko višoj cijeni nego prije godinu dana, bakar je poskupio oko 50 posto, a i cijena plastike odlazi u nebo.

Uz nestašice i poskupljenja, poduzeća muči i manjak građevinskih radnika.

Samo za obnovu na Banovini, prema riječima Gorana Hanžeka, državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za obnovu, trebat će ovog ljeta dodatnih 800 do 1.000 radnika.

– Zasad smo uspijevali naći dovoljno domaćih ljudi, ali bojim se da nas sada čeka uvoz radne snage, rekao je Haramina, govoreći o potrebama vlastitog poduzeća. Nedostatak radne snage dovest će do njezinog poskupljenja. Možda će se jednog dana opet isplatiti živjeti od svoga rada, komentirao je Haramina.

Skok cijena je tako visok da je Europska konfederacija građevinske industrije (FIEC) u svibnju pisala Europskoj komisiji tražeći da vlade u ugovorima s građevinarima primijene mehanizam »revizije cijena«. Naime, projekti javne infrastrukture u pravilu predviđaju kazne za građevinare ako kasne s poslom, a dodatni im je problem što ih poskupljenja mogu gurnuti u gubitke. To muči i hrvatske tvrtke.

– Neki naši proizvođači odustaju od ugovora jer su cijene skočile. U sljedećim danima očekujemo od Europske komisije rješenje prema kojem će proizvođači moći podizati cijene i nadoknaditi poskupljenja, rekla je jučer Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK-a.

Nestašica građevnog materijala pogoršava se iz mjeseca u mjesec, pa se gotovo svako drugo građevinsko poduzeće u Njemačkoj (44 posto) žali da ne može na vrijeme nabaviti komponente. Zbog toga je prozvodnja u njemačkom građevinarstvu u travnju pala 4,3 posto u odnosu na ožujak, iako cijeli taj sektor ima narudžbe vrijedne čak 62 milijarde eura. Poslovni ljudi u Europi nadaju se da će nestašice i poskupljenja biti privremena, ali ne mogu predvidjeti razvoj događaja.