Novi problemi

Izmjene zakona podigle su priličnu buru: Ukidanjem vaučera turističke agencije pred – zatvaranjem

Alenka Juričić Bukarica

Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Osim pomoći za zaposlenike, nismo dobili niti bespovratna, niti sredstva za fiksne troškove pa može doći do propadanja dijela agencija, ističe Tomislav Fain, šef UHPA-e



RIJEKA – Vaučeri koje su turističke agencije u Hrvatskoj svojim kupcima izdavale umjesto povrata novca od 1. ožujka prošle godine, odlaze u povijest. Naime, prema predloženim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu koje je Ministarstvo turizma i sporta poslalo u javno savjetovanje, mogućnost da agencije izdaju vaučere umjesto raskida ugovora za neizvršena putovanja u paket-aranžmanu poslije 1. ožujka 2020. godine se briše i umjesto toga će putnici za neizvršena putovanja moći tražiti povrat novca. Vaučeri su ustvari, s početkom pandemije u proljeće prošle godine, spasili agencije od propadanja, međutim, na razini Europske komisije je utvrđeno kako su agencije obavezne vraćati novac bez obzira na okolnosti pandemije.


Ipak, u Hrvatskoj su vaučeri ostali na snazi, dok su, primjerice, u Njemačkoj brojne agencije uzimale kredite kako bi kupcima vratile uplaćeni novac. Problem je u tome što su se s eskaliranjem pandemije i lockdownom turističke agencije našle između čekića i nakovnja. Naime, novac koji dobiju od klijenata za neki aranžman kanaliziraju dalje prema svojim partnerima, dakle hotelijerima, prijevoznicima i ostalima, a istovremeno bi ga morale vratiti kupcu ako putovanje nije odrađeno.


Hrvatskim agencijama je u proljeće prošle godine Vlada ipak omogućila da za uplaćen novac kupcima daju vaučere, no umeđuvremenu je Europska komisija protiv Republike Hrvatske krajem listopada prošle godine pokrenula i drugu fazu postupka zbog povrede prava EU-a. Sada ustvari stari dugovi agencija prema klijentima dolaze na naplatu.


Na koljenima




Govoreći o tome što će nove izmjene zakona donijeti agencijama koje su uslijed koronakrize u prosjeku imale pad prometa od 90 posto i na koljenima su, Tomislav Fain, predsjednik Udruženja hrvatskih putničkih agencija (UHPA) podsjetio je, da Vlada u trenutku kada je krenuo lockdown nije omogućila sustav vaučera, većina agencija bi bila propala, a putnici ostali bez novca.


– Na taj način se spasilo agencije, ali smo ujedno zaštitili i naše putnike. Dio njih je naknadno dobio povrat, neki su iskoristili vaučer za drugo putovanje, neki nisu. Što se tiče novih izmjena zakona, moramo znati da je ostalo tek nekoliko država unutar Europske unije koje i dalje imaju sustav vaučera. S obzirom na opaske EK-a, morali smo ići u tom smjeru. Pretpostavljamo da će taj zakon biti donesen krajem prvog kvartala, tamo negdje početkom travnja. Što onda slijedi? Jasno je da su turističke agencije financijski iscrpljene. Osim pomoći za naše zaposlenike, nismo dobili pokrivanje fiksnih troškova, niti bespovratna sredstva i u trenutku stupanja zakona na snagu može doći do propadanja jednog dijela agencija, a time će i dio putnika ostati bez novca, pojasnio je predsjednik UHPA-e. Iz tog razloga, dodao je, agencije će trebati pomoć Vlade bespovratnim sredstvima ili kreditnim linijama iz čega će putnicima vraćati novac.


Agencije, doznajemo, nisu mogle koristiti kredite Hamag/Bicra, niti povrat fiksnih troškova, no nadaju se da će Vlada i resorno Ministarstvo sredstva naći iz garantnog fonda, odnosno EU sredstava.
Pojašnjavajući što će izmjene donijeti za putnike, kazao je kako u slučaju da agencije ne budu imale novca za vratiti uplate putnicima, i ako Vlada ne bude pomogla, dolazi do propadanja agencije. U tom slučaju putnici će se morati obratiti osiguranju i naplaćivati preko njega. Riječ je, dakle, o putovanjima koja su uplaćena, a nisu izvršena od 1. ožujka prošle godine.


Bakija: Grčka, Cipar i Malta zaštitili svoje vodiče

Vinko Bakija, zamjenik predsjednice Zajednice turističkih vodiča Hrvatske, ukazao je kako će hrvatski vodiči biti prepušteni potpunoj deregulaciji, dok su neke druge zemlje poput Cipra, Grčke ili Malte ipak zaštitile svoje vodiče, osiguravajući istovremeno ravnopravnost na tržištu.


– U Grčkoj i Cipru strani vodiči mogu raditi, ali uz uvjet da polože sve one ispite koje moraju i lokalni vodiči, što je i pravedno. Malta je, pak, uvela pravilo reciprociteta, pojasnio je Bakija te dodao kako je stranom vodiču koji turiste vodi po Hrvatskoj jedini interes zarada, dok je hrvatskim vodičima bitna i ljubav prema domovini i baštini, s obzirom da su u konačnici i njeni ambasadori.

Usklađivanje s direktivama


– To svakako nije dobra opcija i apeliramo na resorno Ministarstvo da se moramo aktivirati i zajedno doći do najbezbolnije opcije, a to je da agencije prežive, a naši putnici dobiju svoj novac, poručio je Fain. U Hrvatskoj, inače, djeluje oko dvije tisuća agencija.


Usklađivanje s direktivama EK-a diglo je veliku buru i među turističkim vodičima koji su upozorili kako se s novim izmjenama Zakona dovode u neravnopravan položaj sa strancima koji žele voditi turiste po Hrvatskoj. Naime, ovakva liberalizacija tržišta trebala bi donijeti to da strani vodiči ne moraju poznati ni osnove hrvatskog, ali i da će moći voditi posvuda, pa i po zaštićenim lokalitetima, samo uz polaganje jednog ispita na razini države. Svi vodiči do sada su polagali opći dio, ali ako žele voditi po zaštićenim lokalitetima, i ispite po županijama.


Ogorčenje su iskazali i kvarnerski turistički vodiči okupljeni u Udrugu turističkih vodiča Kvarnera i Udrugu turističkih vodiča Liburnije. Marija Volf Puž, predsjednica Udruge turističkih vodiča Kvarnera, istaknula je kako su vodiči ogorčeni novim izmjenama.


– Osjećamo se jednostavno izdano. Mi nismo protiv toga da strani vodiči dođu, nego da se znaju pravila i da ona budu jednaka za sve. Naime, tražimo da stranci polažu iste ispite kao i domaći vodiči. Naši ovlašteni turistički vodiči, koji smiju voditi i po takozvanim zaštićenim lokalitetima, polažu opći dio, kao i posebni dio za svaku pojedinu županiju. Država sada želi uvesti samo nacionalni ispit i to je to. Naravno da nema smisla da stranac polaže ispit za svaku županiju, zato smo predložili da se polaže po regijama, ali nema ni smisla da stranci polažu samo nekakav opći dio, uz to da ne moraju znati ni osnove hrvatskog jezika. Isto tako tražimo da se točno odrede zaštićeni lokaliteti na kojima smiju voditi samo ovlašteni vodiči, i neka ih bude puno, zašto ne? Mi smo država bogata baštinom koju valja znati prezentirati gostu, ukazala je Volf Puž te dodala kako je i dosad na terenu bilo slučajeva da su strani vodiči proglašavali glagoljicu ćirilicom i sličnih nonsensa. Sve to pokazuje kako je za predstavljanje zemlje i njene povijesti ipak potrebno kvalitetno predznanje.