Afera Agrokor

Javila se sutkinja: Evo zašto sam oslobodila Ivicu Todorića

Hina

Foto Pixsell

Foto Pixsell

Sudsko vijeće smatra da je uplaćeni novac utrošen na savjetodavne usluge koje su izvršene, dok tužiteljstvo nije iznijelo nijedan dokaz koji bi tome proturječio



Pojašnjavajući oslobađajuću presudu Ivici Todoriću i njegovim suoptuženicima u tzv. slučaju ‘mali Agrokor’, sutkinja Županijskog suda Maja Štampar Stipić naglasila je da tijekom postupka nije dokazano da su bivši vlasnik Agrokora i suoptuženici izvukli novac iz koncerna na način kako je tvrdilo tužiteljstvo.


”Nakon provedenog dokaznog postupka nije dokazano da bi optuženi počinili kaznena djela na način kako im se to stavlja na teret. Da bi optuženici bili proglašeni krivima mora biti dokazan svaki navod iz popisa optužnice. U ovom postupku činjenični navodi iz optužnice jednostavno nisu dokazani”, pojasnila je sutkinja.


Novac utrošen na savjetodavne usluge


Sudsko vijeće smatra da je uplaćeni novac utrošen na savjetodavne usluge koje su izvršene, dok tužiteljstvo nije iznijelo nijedan dokaz koji bi tome proturječio.




Sutkinja je podsjetila da ni jedan od ispitanih svjedoka nije potvrdio kako je trećeoptužena Piruška Canjuga tražila od prvooptuženog Todorića i drugookptuženog Ante Huljeva da pribave nepripadajuću dobit za švicarsku tvrtku Sigman Invest AG. ”To nije proizašlo niti iz jednog materijalnog dokaza”, dodala je Štampar Stipić.


Prema mišljenju sudskog vijeća, za oslobađajuću presudu je bio ključan iskaz svjedoka Valentina Vičiča koji je izjavio da je na temelju ugovora s Huljevim obavio posao za Agrokor.


”Čak je i svjedok optužbe, koji je kupio Sigman Invest AG, potvrdio da je vidio dokumentaciju o poslu kojeg je obavio Vičič. ”Taj posao je u konačnici bio uspješan te je prethodio Agrokorovoj kupnji Mercatora”, dodala je sutkinja u pojašnjenju presude.


Sutkinja je dodala da su svjedoci srušili tezu tužiteljstva da nisu bile potrebne savjetodavne usluge, već da su one poslužile isključivo za izvlačenje novca iz Agrokora. Uz to, sutkinja je istaknula da sve do pokretanja sudskog postupka nitko nije podigao spornih 1,25 milijuna eura s računa švicarske tvrtke, dok je izvanredna uprava Agrokora kasnije isplatila preko 83 milijuna eura za mnogobrojne savjetnike.


Odbijen je prijedlog tužiteljstva da se oduzme imovinska korist od tvrtke Sigman Invest AG, a troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.



Todorić i ostali od početka odbacivali optužbe


Svi optuženici od početka su odbacivali sve što im se stavljalo na teret.


Tužiteljstvo je tvrdilo da su Todorić, kao predsjednik uprave Agrokora i Huljev kao izvršni direktor financija u koncernu 2013. zlouporabili položaj jer su na štetu koncerna omogućili plaćanje 1,25 milijuna eura u korist švicarske tvrtke za savjetodavne usluge, znajući da one nisu niti će biti obavljene u korist koncerna.


U optužnici su isticali da se švicarska tvrtka time nepripadno materijalno okoristila, dok je koncern oštećen za 1,25 milijuna eura. De Rossi, kao odgovornu osobu švicarske tvrtke, tužiteljstvo je teretilo da je Todoriću i Huljevu pomogla izdavanjem računa, u ime švicarskog trgovačkog društva, za navodno obavljene savjetodavne usluge.


Trećeokrivljenoj Canjugi, nekadašnjoj članici uprave Agrokora, stavljalo se na teret da je sudjelovala kao poticateljica prvookrivljenog i četvrtookrivljenice. U optužnici se ujedno navodi da su stvarni vlasnici švicarskog trgovačkog društva bili Huljev i Canjuga.


Ivica Todorić je još od studenoga 2017. pod istragom zbog nezakonitog pribavljanja više od milijardu kuna, a državno odvjetništvo je u tom, glavnom dijelu slučaja Agrokor, optužnicu podiglo 15. rujna.


DORH najavio žalbu na presudu Todoriću


Državno odvjetništvo najavilo je žalbu na presudu kojom su oslobođeni bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić i još troje optuženika, dok njihovi odvjetnici nisu krili zadovoljstvo, poručivši da ta presuda ima važnu poruku tužiteljstvu na čiji su račun uputili mnoštvo kritika.


“Ova presuda je jedino moguća, ova presuda ima važnu poruku prema Državnom odvjetništvu a to je – ne možete podizati optužnice bez niti jednog jedinog dokaza”, rekao je odvjetnik Anto Nobilo.


Državno odvjetništvo po njegovim riječima nije predložilo ni jednog svjedoka osim jednog koji je bio periferan i nije štetio obrani, dok su svi ostali bili svjedoci obrane.


Nobilo smatra da Državno odvjetništvo treba prestati optuživati ljude bez dokaza, poručivši da je tužiteljstvo doživjelo fijasko.


“Jedanput zauvijek treba prestati optuživati, raditi ljudima štetu, a da nemate dokaza, da niste ništa ponudili sudu kao dokaz”, poručio je.


Za taj predmet rekao je da je bio kratak jer je okončan u svega dva tjedna, no neutemeljene optužnice, kazao je podižu se i u velikim slučajevima, ali javnost to zaboravi jer postupci traju po 10, 15 godina.



Nobilo: DORH treba raditi kvalitetnije istrage


“Kad se ide u optužbu treba raditi kvalitetnije istrage, treba tužit samo ono što ima čvrste dokaze, a ne paušalne, zato što netko od vas očekuje jer je netko naručio kazneni postupak ili zato što je to zgodno u određenom trenutku”, rekao je Nobilo.


Ustvrdio je kako nitko nije mogao ni pomisliti da će se u tom slučaju optužiti Todorića s obzirom da je Todorić u svakom trenutku potraživao dividendu od 600 milijuna eura.


Upitao je pritom zašto bi se Todorić ‘utalio’ s još troje ljudi kako bi došao do 1,2 milijuna eura i podijelio na četiri dijela i onda oštetio vlastitu tvrtku u kojoj je stopostotni vlasnik. Smatra da je to besmisleno i suprotno bazičnoj logici.


Presudom je zadovoljan iako ona Todoriću “ruši platformu da Plenković upravlja pravosuđem”, rekao je kroz šalu Nobilo, ponovivši da je za njega važnija poruka tužiteljstvu.


“Ne smijete više to raditi, netko u tužiteljstvu mora skupiti odrasle ljude i stvoriti tijelo koje će kontrolirati optužnice da im ne izlaze bez temelja kao što Vrhovni sud kontrolira presude”, poručio je odvjetnik.


Ukazao je pritom na niz optužnica kojima su prethodile “traljave istrage”. Zaključio je da netko mora uspostaviti stručnu kontrolu nad operativcima DORH-a.


Za optužnicu u drugom slučaju, tzv. velikom Agrokoru, rekao je da će na nju danas predati odgovor. Za tu optužnicu rekao je da je toliko kontradiktorna kao da ju je radilo pet nezavisnih ljudi koji nisu međusobno komunicirali. “Sami sebe pobijaju, malo sam emotivan jer sam bio tužilac 15 godina i uvijek mi je žao kad se loše radi u tužiteljstvu i zato sam ljut, a pogotovo ako se uzmu ove sumnje na korupciju što ruši dignitet tužiteljstva, netko nešto mora napraviti da se ta institucija obnovi”, zaključio je.



“Tužiteljica pisala scenarij za Spielberga”


Braniteljica četvrtooptužene Sanja Ormuž Nicole De Rossi rekla je da je završna riječ tužiteljstva bila fascinantna, ali da je “bila napravljena kao scenarij da Spielbergu otvori vrata za crveni tepih”.


“Ništa od toga se u ovom postupku nije dogodilo ni dokazalo i pišući scenarij za optužnicu nije pitala optuženike žele li biti glumci u njenom igrokazu. To vam je tako kad Državno odvjetništvo krene u jedan veliki postupak pod pretpostavkama, ali ne samo pod pretpostavkama nego možda i pod pritiscima nečije politike i onda se posrne pa padne. To je tako i tako treba biti”, zaključila je braniteljica, koja smatra da je današnja presuda dokaz neovisnog hrvatskog pravosuđa.


Todorićeva odvjetnica Ljiljana Planinić rekla je da je od početka očekivala takvu presudu koja je za nju jedina moguću i zakonita. Dodala je da je bila braniteljica po službenoj dužnosti koja se našla u specifičnoj situaciji jer je njezin branjenik odbijao komunikaciju sa sudom, smatrajući da se nema od čega braniti.


Braniteljica Ante Huljeva Ines Margetić rekla je da je to bio jedan od najintrigantnijih slučajeva, u kojem tužiteljstvo nije imalo malo dokaza, što je obrana rekla još na optužnom vijeću.


Suprotno braniteljima, tužiteljica Karolina Dragičević je rekla da oslobađajuću presudu nije doživjela kao fijasko, a smatra da je sudsko vijeće donijelo pogrešnu odluku, pogrešno ocijenivši dokaze, što je dovelo do pogrešnih zaključaka o odlučnim činjenicama zbog čega će podnijeti žalbu.


Smatra da se trebalo analitički pristupiti ocjeni isprava i personalnih dokaza jer nedostatak isprava u predmetu, posebno kad se radi o poslovanju gospodarskih subjekata, nije logično nadoknađivati personalnim dokazima, što je ovdje bio slučaj.