Na jednom od najvećih oporbenih skupova u povijesti Bjelorusije više desetaka tisuća ljudi u nedjelju u Minsku je zahtijevalo odlazak predsjednika Aleksandra Lukašenka koji se odbija povući, tjedan dana nakon njegovog spornog reizbora.

“Odlazi!”, skandirali su bjeloruskom čelniku prosvjednici okupljeni oko spomenika žrtvama Drugog svjetskog rata.

Agencija France presse procjenjuje da ih se okupilo više od 100.000, dok je neovisni medij Tut.by naveo da je to najveći skup od neovisnosti zemlje 1991.godine.

Daria Kuhta (39) došla je sa šestoro djece. “Mislimo da se rađa nova Bjelorusija i tako sam sretna što to gledam. Nikada nisam mislila da ću vidjeti toliko zastava i ljudi koje nije strah”, rekla je.

Na poziv Svetlane Tihanovskaje, glavne protivnice Aleksandra Lukašenka na predsjedničkim izborima, Bjelorusi su prosvjedovali i u brojnim drugim gradovima u zemlji.

“Marš za slobodu” u središtu bjeloruske metropole dogodio se usred sve većeg ogorčenja i ljutnje javnosti zbog onoga što vide kao neviđenu krađu na izborima i brutalnog policijskog nasilja kojim je Lukašenko pokušao pregaziti svoje protivnike.

Tih je protivnika sve više, a Lukašenko je danas održao svoj svojevrsni kontraprosvjed, na kojem se okupilo tek par tisuća njegovih pristaša. Svoje protivnike diktator je nazvao “štakorima”.

Rusija nudi vojnu pomoć

Istovremeno, Rusija je u nedjelju  ponudila vojnu pomoć Bjelorusiji čiji je čelnik Aleksander Lukašenko odbacio zahtjeve Zapada za ponavljanjem predsjedničkih izbora i optužio NATO da gomila snage na zapadnoj granici zemlje.

Lukašenko je ranije razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je bjeloruskom čelniku obećao da je Moskva, bude li potrebno, spremna pomoći mu vojno u skladu s paktom o kolektivnoj sigurnosti, priopćio je Kremlj.

The historical rally is happening in Minsk. Now there are two options for Lukashenka:
1) negotiations with opposition;
2) Putin to come pic.twitter.com/v1txzVzyCl

— Franak Viačorka (@franakviacorka) August 16, 2020

Lukašenko (65) je rekao da su tenkovi i zrakoplovi NATO-a raspoređeni na 15 minuta od bjeloruske granice i da susjedne zemlje traže da se izbori ponove, što on uporno odbija.

Ustvrdio je da ga strane vlade pokušavaju svrgnuti i podsjetio na Putinovo obećanje da će mu u slučaju potrebe vojno pomoći.

“Snage NATO-a su na našim vratima. Litva, Latvija, Poljska i naša bratska Ukrajina naređuju nam nove izbore”, rekao je Lukašenko., dodajući da će Bjelorusija “umrijeti kao država” ako bude novih izbora.

Lukašenko autobusima dovozio pristaše

“Nikad vas nisam i nikad vas neću izdati”, naglasio je Lukašenko u emotivnom govoru.

Njegovi sljedbenici nosili su državne zastave i uzvikivali “Za Bjelorusiju”, “Za Batku”, što je Lukašenkov nadimak, dok sa zvučnika odjekuju partiotske pjesme.

Foto Reuters

Oporbeni mediji prenose da je Lukašenko, nekoć upravitelj državne farme, autobusima dovezao ljude iz drugih dijelova zemlje koji su prisiljeni sudjelovati na skupu podrške.

Rusija, koja je s Lukašenkom u turbulentnim odnosima, pozorno motri što se događa u Bjelorusiji kroz koju prolaze strateški plinovodi za transport ruskih energenata na Zapad i koju Moskva doživljava kao tampon zonu s NATO-om.

Europska unija razmatra uvođenje sankcija kao odgovor na nasilni obračun s demonstrantima.

NATO odbacuje Lukašenkove optužbe

NATO je u nedjelju odbacio optužbe bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da provodi vojne vježbe uz zapadne granice zemlje, u Poljskoj i Litvi i istaknuo da pozorno prati situaciju nakon spornih izbora održanih u Bjelorusiji prošlu nedjelju.

Ranije u nedjelju Lukašenko je kazao da su samo 15 minuta od bjeloruske granice raspoređeni tenkovi i zrakoplovi NATO saveza.

Glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu je izjavila da se u “regiji ne izvode vojne vježbe”.

Foto Reuters

“NATO-ova multinacionalna prisutnost u istočnim članicama Saveza ne predstavlja prijetnju nijednoj zemlji. Riječ je o strogo obrambenoj prisutnosti čija je svrha spriječiti sukobe i očuvati mir”, rekla je Lungescu.

Dodala je i da NATO pozorno prati razvoj situacije u Bjelorusiji, zemlji u kojoj od održavanja izbora 9. kolovoza traju siloviti prosvjedi za koje Lukašenkovi protivnici kažu da su ‘montirani’. Lungescu je pozvala na poštivanje temeljnih sloboda, uključujući i pravo na mirne prosvjede.

Kremlj je ranije objavio kako je ruski predsjednik Vladimir Putin Lukašenku kazao da je Moskva spremna pomoći Bjelorusiji u skladu s vojnim sporazumom, ako to bude potrebno te da se na tu zemlju izvana vrši pritisak.

Zapadni bjeloruski susjedi, Poljska, Litva i Latvija članice su NATO-a. Savez je u te tri države i u Estoniju poslao četiri borbene brigade da bi onemogućile potencijalne ruske prodore, nakon što je Moskva 2014. anektirala ukrajinski Krim.

Brigade, što ih predvode Britanija, Kanada, Njemačka i Sjedinjene Države imaju oko 5000 vojnika.

Poljska je u subotu potpisala zajednički pakt o obrani tijekom posjeta američkog državnog tajnika Mikea Pompea toj zemlji, na temelju kojega će Sjedinjene Države povećati broj svojih vojnika u Poljskoj.