Sugerirano usporavanje

Isto tako ništa se nije dogodilo ni u sustavu socijalne skrbi koji se konačno trebao temeljiti na imovinskom stanju korisnika. Nisu čak na jednom mjestu umrežene sve pomoći koje na lokalnoj i državnoj razini dobivaju korisnici, pa je moguće da se iz više izvora mjesečno povuku sredstva ravna prosječnoj plaći. Građani nisu dobili ni svojevrsnu imovinsku karticu preko OIB-a, jer podaci o nekretninama nisu uređeni.

   Nakon povećanja kazni za prijevremeno umirovljenje i povećanja životne dobi za odlazak žena u mirovinu, Vlada je stala s mirovinskom reformom. Međuresorna radna skupina pri Ministarstvu gospodarstva izradila je zakon kojim se pooštravaju uvjeti odlaska u mirovinu zaposlenih u vojsci i MUP-u, te ograničavanja povlaštenih mirovina, ali, otkrivaju naši izvori, i njima je sugerirano da malo uspore. Jedna od najvažnijih Vladinih mjera bilo je postizanje likvidnosti u državnom sektoru i državne su tvrtke, poput HEP-a, HAC-a ili HC-a, do kraja ljeta podmirile svoje obveze. No, Vlada je čini se zaboravila da i dug u zdravstvenom sektoru povećava nelikvidnost.

Prolongirani rokovi

Ništa se nije učinilo ni po pitanju reforme teritorijalnog ustroja Hrvatske, a dugoočekivane podatke o jedinicama lokalne uprave i samouprave, pogotovu one koji se tiču njihovog financiranja, Ministarstvo uprave valjda još prikuplja iako ih je trebalo objaviti u studenome. Nije to Ministarstvo objavilo ni koliki je višak zaposlenih u državnoj upravi, niti je izradilo plan zbrinjavanja tih ljudi. Brojni su još takvi primjeri, gdje se umjesto stvarnih i oštrih promjena išlo tek na ublažene verzije, samo kako bi izgledalo da su zacrtane mjere provedene. Posljednji je takav primjer novi način upravljanja državnom imovinom gdje se na kraju u jedinstvenu agenciju objedinjuje samo imovina Središnjeg državnog ureda i Hrvatskog fonda za privatizaciju, dok ostale agencije koje upravljanju državnom imovinom mogu po želji birati hoće li je na upravljanje prepustiti novoj agenciji ili će nastaviti po starom.