European film Awards

Zrinka Cvitešić lovi europski Oscar

Vedrana Simičević

Zrinka Cvitešić se bori za titulu najbolje europske glumice zahvaljujući ulozi u nagrađivanom filmu Jasmile Žbanić »Na putu«

Ove subote, 4. prosinca, u glavnom gradu Estonije Tallinnu bit će dodijeljene nagrade najboljim europskim filmovima, glumcima i filmašima. European Film Awards, odnosno »europski Oscari« kako im neki vole tepati, održat će se po 23. put, a dodjeljuje ih Europska filmska akademija, najvažnija filmska europska organizacija koja okuplja filmske djelatnike iz cijele Europe.Među nominiranima Hrvatska ove godine ima Zrinku Cvitešić koja će se boriti za titulu najbolje europske glumice zahvaljujući svojoj ulozi u nagrađivanom filmu Jasmile Žbanić »Na putu«. 

   


Europski filmski prvaci




Naravno, najviše medijske pažnje posvećeno je kategoriji najboljeg filma, a iako je u krugu nominacija bio »Kenjac« Antonija Nuića, šest filmova koji su ušli u »finale« i ove je godine odabrano po ključu nagrada s najvećih filmskih festivala. Najviše nominacija, ukupno njih sedam, među kojima i u kategoriji najboljeg filma, redatelja, scenarija, direktora fotografije i glavnoga glumca dobio je film Romana Polanskog »The Ghost Writer« (Pisac iz sjene). Najnoviji politički triler iz radionice kontroverznog redatelja s Ewanom McGregorom u glavnoj ulozi, iz Berlina se vratio sa »Srebrnim medvjedom« za režiju, a na Europskim filmskim nagradama predvodi »najzvučnije« europske filmove godine. 


   Uz njega se u uži izbor ugurao dobitnik »Zlatnog medvjeda« film »Bal« (Med) Semiha Kaplanoglua, drama o potrazi sina za ocem; zatim »Libanon«, komorni ratni epik Samuela Maoza – inače dobitnik venecijskog Zlatnog lava, pa »Des hommes et des dieux« (O ljudima i bogovima) Xaviera Beauvoisa, istinita priča o katoličkim svećenicima jednog samostana na sjeveru Alžira suočenih s rastućim fundamentalizmom, a koja je osvojila Grand prix ove godine u Cannesu, te naravno dobitnik Oscara za najbolji strani film, argentinsko-španjolski triler »El secreto de sus ojos« (Tajna u njihovim očima), Juana Joséa Campanella. 


   Među ove filmske europske »prvake«, ugurao se i »Soul Kitchen« Fatiha Akina koji ima doduše »samo« specijalnu nagradu žirija s venecijanske Mostre, no zato je ujedno i jedan od najgledanijih europskih filmova godine.   


Ne tako mladi debitant




Mnogi kritičari zapitali su se zašto ponešto nominacija nije otišlo na naslove kako što su »Another Year« Mike Leigha, »Očnjak« Giorgosa Lanthimosa, dok su pak hvaljeni »zatvorski« film Rumunja Florina Serbana »Ako želim zviždati, zviždat ću« ili pak mučna njemačka drama »Strankinja« o ubojstvu zbog povrede obiteljske časti dobili mjesto u »debitanskoj kategoriji«, u kojoj se najviše šanse daje i tu nominiranom »Libanonu«. 


   Zrinka Cvitešić borit će se uglavnom s generacijskim kolegicama poput Lotte Verbeek (Nothing Personal) ili Sibel Kekilli (Strankinja), Sylvie Testud (Lourdes), te s iskusnom britanskom glumicom Lesley Manville (Another Year). Časopis »Indiwire« ističe da je svojevrsno iznenađenje što među nominirane nisu upale Juliette Binoche i Tilda Swinton, što za Cvitešić može biti samo još veći kompliment.    Iako i za europske filmske nagrade važi pravilo lobiranja, hrvatskoj bi glumici mogao pomoći ovogodišnji status »Shooting Star«, odnosno status obećavajuće zvijezde, koji je osvojila početkom godine.   Zanimljivo je i da se u kategoriji redatelja među već prokušana imena poput Polanskog, talijanskog redatelja Paola Virzija (»La prima cosa bella«), Turčina Semiha Kaplanoglua te Francuza Oliviera Assayasa, ugurao i doduše ne tako mladi debitant, redatelj »Libanona« Samuel Maoz.   Počasne nagradeSvečanu dodjelu u Tallinu, pred 1.400 gostiju u Nokia Concert Hallu vodit će poznata njemačka komičarka Anke Engelke i mladi estonski glumac Märt Avandi. Tom prilikom bit će dodijeljene i počasne nagrade Europske filmske akademije – za životno djelo poznatom švicarskom glumcu Bruni Ganzu, možda i najpoznatijem po ulozi Adolfa Hitlera u filmu »Hitler: konačan pad«, koji je odlične uloge nedavno ostvario i u filmovima »The Baader Meinhof kompleks« ili »Žena kojoj sam čitao«, te za postignuće u svijetu filma za kompozitora Gabriela Yareda, autora filmske glazbe iz poznatih europskih hitova poput »Života drugih« ili »Grada anđela«.