U okviru naprednih tečajeva za kolorektalnu kirurgiju edukaciju u pet godina prošlo je 120 liječnika i 40 sveučilišnih profesora iz Litve, Latvije, Mađarske, Slovenije, Rumunjske, Bugarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Grčke
Već petu godinu riječki digestivni kirurzi marljivo i samozatajno rade na novom izvoznom proizvodu riječke medicine – laparoskopskoj kirurgiji debelog crijeva. U okviru naprednih tečajeva za kolorektalnu kirurgiju edukaciju u Zavodu za digestivnu kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka u pet godina prošlo je 120 liječnika i 40 sveučilišnih profesora iz Litve, Latvije, Mađarske, Slovenije, Rumunjske, Bugarske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Grčke, a na 18. tečaju koji je održan prije nekoliko tjedana po prvi put u Rijeku su došli i liječnici iz Rusije. Svi oni educirali su se na Zavodu koji godišnje obavi 400 operacija debelog crijeva, od čega se jedna petina zahvata obavlja laparoskopskom metodom, po čemu riječka digestivna kirurgija prednjači po zastupljenosti ove metode u odnosu na druge hrvatske centre.
TEČAJEVI
Kongresi su kao što je poznato česta smjernica u razvoju turizma određene regije pa dr. Zelić vjeruje da se organizacijom ovakvih tečajeva promovira i turizam Kvarnera.
– Svi koji su kod nas odslušali dvodnevni tečaj, boravili su i u našim hotelima i jeli u našim restoranima, razgledavali naše znamenitosti. Ja sam kao Riječanin izuzetno ponosan na činjenicu što sam u svoj grad doveo nekoga kome se ovdje svidjelo i želi se vratiti i samo kao turist – poručuje dr. Zelić.
EDUKACIJA
Iako još nemaju točne podatke o broju klinika koje su nakon edukacije u riječkom KBC-u razvile iste laparoskopske programe, inicijalni skrinig kaže da je 60 posto njih koji su prošli edukaciju u KBC Rijeka započelo s takvim programima. Dr. Zelić upozorava na jednu važnu činjenicu u razvoju medicine, a to je da se za pokretanje svakog novog programa mora imati podršku radne okoline, kolega drugih specijalnosti i nadređenih.
Stoga ne čudi da je od strane Hrvatskog društva za endoskopsku kirurgiju odabran kao edukacijski centar za bolesti debelog crijeva. Voditelj tečaja, doajen riječke kirurgije prof. dr. Miljenko Uravić i organizator i predavač ne skrivaju ponos činjenicom da je njihov rad prepoznat izvan granica Hrvatske, a KBC Rijeka postao važan edukacijski centar jedne suvremene i multidisciplinarne metode. Dio zasluga pripada i samoj želji kirurga koja ih je vodila u učenju i primjeni novih tehnika pa su se tako riječki kirurzi predvođeni prof. dr. Uravićem vrlo rano počeli zanimati za laparoskopsku kirurgiju debelog crijeva. Najprije su išli u svjetske centre poput Hamburga, Pariza i Bostona gdje smo učili, a sad su i oni sami postali jedan takav centar.
Drugačiji pristup
– Kirurzi dolaze ovdje, dakle specijalisti, od čega ih je 20 posto profesora i docenata iz brojnih zemalja. Ne znam postoji li ijedna druga klinika u Hrvatskoj u koju dolazi toliko stranih stručnjaka učiti. Na taj način mi dižemo ugled naše klinike, bolnice, ali i cijelog grada. Osjećam se vrlo ponosno, jer to su u jednom dijelu i vrhunske klinike bivše Jugoslavije poput Beograda i Ljubljane koje u Rijeci usvajaju nove tehnike – govori prof. dr. Miljenko Uravić.
Riječ je o, kako kaže, naprednom tečaju, jer se laproskopska kirurgija radi na svim dijelovima abdomena. Žuč i slijepo crijevo su najčešći i oni se smatraju zlatnim standardima laparoskopskih operacija. Primjerice, žuč se u 90 posto slučajeva operira laparoskopski. Sve drugo se čini puno rjeđe jer je komplicirano i teško zbog čega to ne izvodi toliko puno kirurga kao što ih operira žuč i slijepa crijeva. Uravić pojašnjava da su takve operacije zahtjevne jer pružaju samo dvodimenzionalnu sliku koja nema dubine, ali ni onog segmenta koji se otkriva opipom, a kojeg kirurzima omogućavaju operacije na otvorenoj kirurgiji. Drugim riječima, bit operacije u laparoskopiji ostaje ista, ali je pristup drugačiji.
Dobra priprema
– I to valja pribrojiti razlozima zašto je laparoskopskih operacija manje. Sve od tumora debelog crijeva što se otkrije ranije, jača i benifit ovakvih operacija. Sjećam se kad sam prije deset godina došao na Digestivnu kirurgiju, da je pacijent s operacijom debelog crijeva u bolnici najprije ležao s infuzijom sedam dana, a sveukupno bio u bolnici 15 do 20 dana. Laparoskopija nam je promijenila i način razmišljanja u otvorenoj kirurgiji, ali i pokrenula cijeli mehanizam gdje smo mi kirurzi samo jedan dio. Naime, za lapaparoskopiju mora biti dobra preoperativna dijagnostika, od gastroeneterologije i rendgena, zatim dobra anestezija i dobra priprema pacijenta – naglašava dr. Zelić.
Riječki kirurzi kažu da se uspješno obavljanje laparskopskog programa u jednom dijelu može usporediti s transplantacijama jer je riječ o multidisciplinarnom programu koji uključuje i tako razvija više različitih grana medicine, ali isto tako i o programu kojeg prepoznaju i pacijenti te su zbog toga skloni izabrati riječki bolnicu kao mjesto obavljanja zahtjevnih operacija. Sve to stvara određeni imidž riječke bolnice koji joj je itekako potreban.
– Imidž nam je važan, a dobar imidž kirurgije drži trećinu imidža bolnice – zaključuje prof. dr. Uravić.
