Uz izložbu »Zlatni trag« bit će postavljena i izložba nakita nastalog na kreativnim likovnim radionicama »Nije zlato sve što sja« u kojima je sudjelovalo 150 djece i odraslih pod vodstvom likovne umjetnice Izabele Peculić Stančić. Za izradu nakita poslužile su im stare muzejske publikacije od kojih su oblikovane vrlo lijepe ogrlice, narukvice i naušnice. Izložba će biti prodajna, cijene pristupačne, a sva sredstva prikupljena prodajom tog nakita bit će donirana u humanitarne svrhe.
Ovo je treća godina da PPMHP organizira akciju »Muzej pomaže djeci«, a prihod izložbe namijenjen je hematološkom odjelu Dječje bolnice Kantrida.
Prema riječima autorice Ivane Šarić Žic, izložba je podijeljena u dvije tematske cjeline, od kojih je prva povijesna i pokazuje kako su se geografski smještaj i turbulentni politički okviri koji su snažno utjecali na cjelokupni život ovih prostora, odrazili i na zlatarski obrt. Osobito jaki bili su utjecaji Italije i srednje Europe, što se odražava i kroz talijansko, odnosno njemačko nazivlje zlatarskog alata.
Prvi spomeni zlatara vezani su u sakralni fundus, ali izložba stavlja težište na nakit profanih odlika. Međutim, profani nakit često nosi sakralna obilježja, pa je te aspekte često nemoguće odijelili.
Druga cjelina prikazuje različite tipove nakita kroz nekoliko segmenata, kao što su ženski, muški ili dječji nakit, a neizbježna je i tema morčića. No, izložba želi ukazati kako morčić nije jedini nakit karakterističan za ovo podneblje već postoje i drugi, kao primjerice luštrini. Riječ o vrlo dugačkim zlatnim lancima koji su se mogli nositi i oko vrata i oko pasa, a izrađivali su se i prije morčića. Dužina im je dostizala dva, tri, pa i više metara i bili su pokazatelj ekonomskog statusa njihovih vlasnica. Uz luštrine je vezan i običaj darivanja na krstitkama, jer su kume za kršteno dijete otkidale komad svog lanca.
U prošlosti, pa i danas, nakit je bio jedan od pokazatelja društvenog statusa, ekonomske moći, kao i vjerske pripadnosti, istovremeno odražavajući i estetsko poimanje pojedinca i zajednice. Određeni tipovi nakita, njihov oblik i ornamentika trajne su likovne vrijednosti koje se čuvaju i prenose naraštajima, te ih stoga doživljavamo kao izvorni »starinski«, tradicionalni nakit.
Na izložbi će biti prikazano oko sto eksponata, a većina primjeraka potječe iz muzejskog fundusa. Postav je dizajnirala Vesna Rožman, a izložba će biti otvorena do 31. ožujka iduće godine.
