Credo banka je poseban slučaj, tvrde u središnjoj banci, ističući da je HNB spreman podržati potrebnom likvidnošću svaku banku koja posluje u skladu sa zakonskim propisima
Isplata osiguranih depozita štedišama splitske Credo banke u likvidaciji teče bez većih problema, ukupan iznos do sada isplaćenih osiguranih depozita je nešto iznad 130 milijuna i uključuje 843 isplaćenih štediša, izvijestili su dopodne iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.
Prema zadnjim informacijama, otprilike trećina njih svoj novac ostavlja i dalje u bankama, kažu iz DAB-a.
Isplata osigurane štednje do iznosa od 400 tisuća kuna štedišama splitske Credo banke koja je završila u prisilnoj likvidaciji počela je jučer na šalterima Hrvatske poštanske banke i Croatia banke.
Po podacima DAB-a pravo na isplatu osiguranih depozita (do iznosa od 400 tisuća kuna) ima ukupno 10.048 građana te 20 pravnih osoba-malih poduzetnika.
Ukupni depoziti fizičkih osoba kod Credo banke iznose 608 milijuna kuna, od čega će DAB građanima po osnovu osigurane štednje isplatiti 420 milijuna kuna.
Po podacima iz HPB-a i Croatia banke najveći posjet njihovim šalterima jučer, prvog dana isplate, bio u Splitu i Rijeci, a isplate teku neometano i bez nekih dužih čekanja.
U DAB-u napominju da štediše Credo banke u likvidaciji mogu doći na šaltere Croatia banke i HPB-a gdje ih čekaju svi potrebni obrasci među kojima je i zahtjev za isplatu obeštećenja koji trebaju potpisati i uz isprave kojima dokazuju identitet i temelj za potraživanje obeštećenja, podići svoj novac ili ga staviti na račun.
Isplata fizičkim osobama obavlja se u gotovini ili prijenosom na račun, a isplata trgovačkim društvima te neprofitnim institucijama prijenosom na račun.
Rok za podnošenje zahtjeva za isplatu osigurane štednje je dvanaest mjeseci od dana objave poziva to jest od jučer
HNB je danas priopćenjem za javnost reagirao na informacije o nekim »dobronamjernim« poticanjima deponenata manjih banaka da napuštaju financijske institucije s kojima su do sada imali poslovnu suradnju, naglašavajući da za to nema nikakvih razloga. Iz središnje banke ističu kako je od početka izbijanja međunarodne financijske krize HNB dodatno pojačao nadzor banaka i poduzeo niz mjera da bi se održavala dobra likvidnost i sačuvala stabilnost bankovnog sustava u zemlji.
U okviru toga, napominju, s osobitom pozornošću prati se i održavanje propisane stope adekvatnosti kapitala od najmanje 12 posto, što podrazumijeva da banke u svakom trenutku imaju razinu jamstvenog kapitala dostatnu za uredno izmirivanje svih njihovih obveza.
Stoga HNB pojačano nadzire banke čim uoči da se neka od njih približava propisanoj stopi i pravodobno ih upozorava na poduzimanje mjera kojima će osigurati stabilno daljnje poslovanje.
Zahvaljujući takvom pristupu, prosječna stopa adekvatnosti kapitala banaka u Hrvatskoj iznosila je krajem rujna ove godine čak 19,27 posto, što je više nego dvostruko od propisane minimalne stope adekvatnosti kapitala u zemljama Europske unije.
Već i sam taj podatak potvrđuje da je i u kriznom okružju očuvana stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj, pa i to da je Credo banka poseban slučaj, izvan usporedbe sa stanjem u drugim bankama uključujući i one manje, navode iz HNB-a.
Pritom ističu da je HNB spreman, kao i do sada, podržati potrebnom likvidnošću svaku banku koja posluje u skladu sa zakonskim propisima, te čija uprava i nadzorni odbor na odgovarajući način vode brigu o zdravom i stabilnom daljnjem poslovanju.
»S obzirom na iznijeto, nema nikakvih razloga da komitenti pojedinih banaka, povodeći se za spomenutim ‘savjetima’ ili pod utjecajem neutemeljenog senzacionalizma, razmišljaju o povlačenju svojih sredstava i prijevremenom raskidanju ugovora o dugoročnijim depozitima. Time mogu naštetiti ponajviše sebi samima, a uz zaoštravanje situacije u bankama iz kojih bi se povukli, osobito ako su u pitanju veći deponenti u vlasništvu države, posljedično prouzročiti i štetu u širim razmjerima«, naglašavaju iz HNB-a.
