Fizički pokazatelji u turizmu ove su godine odlični, no još je bitnije da ih prate i financijski te većina hotelijera može računati s dvoznamenkastim rastom prihoda. Istaknuo je to na početku razgovora Kristian Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) govoreći o ovogodišnjoj turističkoj sezoni.

Da li se na tržištu osjetilo da su Tunis, Egipat i Grčka ovog ljeta »ispali iz igre«?

– Osobno vjerujem da je to malo pomoglo, osobito se osjetilo na ranom bukingu touroperatora. Međutim na rast su mnogo značajniji utjecaj imali neki drugi čimbenici. U proljeće smo imali eksploziju ranog bukinga uz vrlo pozitivne najave na tržištu Europe temeljene na rastu BDP-a zapadnoeuropskih zemalja. Također je Ministarstvo turizma izašlo s pametno strukturiranim mjerama udruženog oglašavanja, posebno onima orijentiranim prema organiziranom prometu te onima usmjerenim na pred i posezonu. Ne smijemo zanemariti niti lijepo vrijeme koje je zbog strukture nacionalnog proizvoda jedan od ključnih elemenata.

Znači li rast to da smo postali konkurentniji? U Vladi stalno ističu kako je turizam najkonkurentniji dio hrvatskog gospodarstva.

– Moramo krenuti od početka, odnosno od Strategije razvoja hrvatskog turizma koja mora dati odgovore na vrlo konkretna pitanja, jer nažalost, i nadalje nismo sigurni što želimo od ove djelatnosti. Kada se govori o investicijama u posljednje vrijeme često spominjemo održivi razvoj, međutim to nam je postalo samo izgovor da ništa ne radimo. U sintagmi održivi razvoj, ključna stvar je razvoj. Podrazumijeva se da moramo zaštititi naše resurse i imamo prigode učiti od drugih kako isto napraviti ili ne napraviti. Usto, u Hrvatskoj na prste jedne ruke možete izbrojati hotele sagrađene od osamostaljenja, imamo oko 55.000 hotelskih soba, pri čemu je njih još 8.000 izvan uporabe. Hotelijeri sve to posredno osjećaju na svojoj koži. Opći uvjeti poslovanja su loši i stoga smanjuju investicije na minimum održivosti. Problem je i kronični manjak novih atrakcija, strah od svega što je novo, kreiranju zakona kojima destimuliramo promjene i razvoj te nikako ne uspijevamo stvoriti inteligentno poslovno okruženje. Isto tako već dvije godine imamo novi Zakon o turističkim zajednicama koji je u teoriji izvanredno zamišljen, međutim u praksi ne funkcionira na način koji smo htjeli. Neosporna je činjenica da u dijelu jedinica lokalne samouprave nemamo dovoljno znanja i kompetencija da se nešto pokrene i konstruktivno napravi. Već godinama govorimo od destinacijskom menadžmentu, no jedino se u Dubrovniku i Istri po tom pitanju počelo ozbiljno raditi. Moramo napomenuti da ministarstvo turizma odnosno Vlada radi iznimno kvalitetno te da smo kroz tržišno usmjerene mjere ostvarili značajne pomake u rezultatima. Nažalost, u strukturalnim mjerama smo na početku i pomaci su hitni.

Što hotelijeri ustvari očekuju od Strategije?

– Ove godine nije alarmantna kao što je bila prošlih godina. Osnovni je problem što je teško financirati čitavu godinu iz četiri mjeseca rada, međutim, baš zbog toga što je sezona bila uspješna i što posljednjih godina nije bilo velikih lomova, sektor preživljava. Ostaju naravno problemi o kojima se premalo govori poput činjenice da su nam porasle cijene inputa. Rasla je cijena nafte, struje, namirnica, dok su pod pritiskom ekonomske krize i konkurencije naše izlazne cijene pale. Ušli smo u škare i stoga se ne možemo razvijati kako bi se očekivalo te stoga i plaće radnika ne rastu onim tempom kojim bi pratile rast troškova života. Zaposlenici u turizmu su i nadalje među najslabije plaćenima, iako poslodavca u konačnici koštaju više nego konkurenciju u drugim državama. Stoga je uz izmjene okvira u smislu doprinosa, dodatno potrebno mijenjati radno zakonodavstvo u smislu preraspodjele radnog vremena, uvesti institut povremenog zapošljavanja i fleksibilniji model zapošljavanje i otpuštanja jer praksa pokazuje da svi od toga profitiraju.

Za kraj, kakva su očekivanja hotelijera od turističke 2012.? Može li se ponoviti ovogodišnji rezultat?

– Bit će uspjeh ako ponovimo rezultate iz ove godine. U prilog nam neće ići isti okvir kao ove godine, praznici, situacija koja je barem marginalno utjecala ove godine u Sjevernoj Africi, Grčkoj i Španjolskoj, će se smiriti. Dok se lani ujesen dogodio val optimizma u Europi, sada se i to okrenulo. Situacija je izuzetno ozbiljna, katalozi touroperatora su već vani i kapaciteti se prodaju pa ako se ovakva »polu psihoza« nastavi ta ulaganja u pripremu iduće turističke sezone će se smanjiti i temeljem toga bismo mogli imati određenih problema. Morat ćemo voditi računa i o cijenama. Naime, ove godine su hoteli ljeti imali popunjenost od 95 posto što bi hotelijere moglo potaknuti da dignu cijene. Iako smatram da smo nisko cjenovno pozicionirani u odnosu na Europu, to je nerealno u vrijeme kada je sigurno da će Grčka koristiti upravo niske cijene da bi se ponovno etablirala na tržištu. U Španjolskoj se događa ista stvar kao u Grčkoj, Turska tradicionalni ide na velik volumen s niskim cijenama i ne smijemo si dopustiti da padnemo u zamku i pretjeramo s cijenama. Sve u svemu, jasniju sliku ćemo imati u siječnju, no osobno smatram da će 2012. biti bolja od 2009. i 2010., ali će biti izazov doseći ostvarenje ovogodišnje turističke sezone.