Konzultanti EBRD-a ustanovili su da će Ombla u 25 godina vratiti 37,8 posto investicije, a NO Upravi HEP-a prezentirao je podatak da je razdoblje povrata investicije 13 godina
Curenje informacija
Predviđeno je da se 80 milijuna eura posudi od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a preostalih 43,2 od dvije institucije – Kommunal kredit AG i Siemens financial services, inače razvojna banka koncerna Siemens.
Poček za oba kredita jest četiri godine s tim da je kod EBRD-a rok otplate 11 godine i kamata šestomjesečni EURIBOR plus 3,8 posto. Kredit će se isplatiti u 22 polugodišnje rate, a prva dolazi na naplatu 15. lipnja 2016. godine. Kod druge dvije banke rok otplate je osam godina, a kamata šestomjesečni EURIBOR plus 3,5 posto. Kredit će se plaćati u 16 polugodišnjih rata, a prva dolazi na naplatu također 15. lipnja 2016.
Osim da projekt neće financirati privatni investitor, kao što se najavljivalo prije nekoliko godina, nego država ovdje je zanimljivo još nešto. Naime, prije nekoliko tjedana u medije je procurila informacija da je konzultantska kuća Tractabel Engineering, koju je angažirao sam EBRD, došla do zaključka da će HEP u prvih 25 godina rada elektrane Ombla prodajom struje i vode uspjeti vratiti samo 37,8 posto inicijalne investicije. Do te je brojke konzultant došao na osnovu podataka dobivenih od HEP-a, među ostalim i da će prosječna prodajna cijena struje u tih 25 godina biti 214 kuna po megavatsatu. Međutim, članovima Nadzornog odbora Uprava HEP-a prezentirala je podatak prema kojem je razdoblje povrata investicije samo 13 godina, a očekivana prosječna prodajna cijena struje u 25 godina 487 kuna po megavat satu.
Nepredvidivi troškovi
U cijeloj bi priči bilo bitno samo to da se Vlada u kampanji, posebno u desetoj izbornoj jedinici, može hvaliti da je ovaj važan projekt dovela na prag realizacije.
Osim same cijene, EBRD-ov konzultant za tehničku i financijsku procjenu projekta ukazuje i na problematičnost činjenice da bi se elektrana gradila u krškom masivu, što znači da je troškove same gradnje jako teško predvidjeti i da je vrlo vjerojatno da bi oni mogli biti puno veći nego što se predviđa u projektnoj dokumentaciji. Čak se kao krajnja mogućnost spominje situacija u kojoj bi se nakon što radovi završe i potroši veliki novac utvrdilo da elektrana neće moći funkcionirati kako je planirano. Stoga je zanimljivo zbog čega se EBRD spreman upustiti u financiranje projekta u čiju isplativost sumnja njegov konzultant. Na izgradnju ove Hidroelektrane prigovor imaju i ekološke udruge koje smatraju da bi se time ugrozile neke zaštićene vrste.
