Županijski plan izgradnje lučke infrastrukture

Rijeci potrebni i Zagrebačka obala i terminal na Krku

Marinko Glavan

Za lučke i prateće objekte u Rijeci, Bakru i na Krku, bez troškova izgradnje pripadajuće željezničke, cestovne i ostale prometne infrastrukture, potrebno je 760 milijuna eura



Konstruktivnih ideja članovima Savjeta nije nedostajalo, no sjenu na cijelu priču baca upravo Črnjarova procjena troškova gradnje lučkih terminala s početka sjednice. Kada se tome dodaju troškovi ravničarske pruge u milijardama eura te deseci popratnih projekata vrijednih stotine milijuna, uz kroničan nedostatak sredstava u državnoj blagajni i još manje privučenih stranih investitora, cijela bi studija, unatoč dobrim željama, još dugo mogla ostati upravo to što je sada – tek popis lijepih želja.



    Studiju je Črnjar ocijenio najznačajnijim razvojim projektom u Hrvatskoj uopće, ipak upozorivši kako se do sada premalo činilo na iskorištavanju prometnog potencijala Rijeke i okolice.    


Odabir izvođača




– Hvalili smo se geostrateškim položajem Hrvatske i Rijeke kao ulaznim vratima za srednju i istočnu Europu za robe s istoka, ali se u naravi u zadnjih dvadeset godina nije dogodilo ništa. Sve je ostalo samo na potencijalu, pa možemo tvrditi da je ova Studija najvažniji projekt u Hrvatskoj. Ne govorim to kao lokalpatriot, nego zato što svi realni pokazatelji govore da je tako, kazao je Črnjar, koji je okupljene detaljno izvijestio o svim elementima studije, posebno se posvetivši lučkim kapacitetima za prekrcaj kontejnera, točnije Brajdici, Zagrebačkoj obali i lokaciji pokraj Omišlja koja bi u budućnosti trebala preuzeti ulogu glavne riječke kontejnerske luke. 


    U raspravi koja je uslijedila dominirale su teme izgradnje Zagrebačke obale i kontejnerskog terminala na Krku, a o dilemi treba li uopće graditi Zagrebačku obalu ili odmah planirati gradnju na Krku, progovorio je i župan Zlatko Komadina. Odustajanje od Zagrebačke obale, smatra župan, u trenutku kada je već poodmakla procedura odabira izvođača radova bilo bi vrlo diskutabilno, dok istodobno realizacija terminala u Omišlju zahtijeva gradnju novog mosta i pruge pa se može dogoditi da na dulje vrijeme ne bude niti jednog, niti drugog terminala. 


    – Zagrebačka obala održat će kontinuitet rasta i razvoja Rijeke kao ozbiljne kontejnerske luke do izgradnje terminala na Krku, kazao je Komadina.   


Mlaka industrijska zona


Raspravu o potrebi izgradnje Zagrebačke obale dopredsjednik županijske Skupštine Marinko Dumanić ocijenio je posve deplasiranom jer je riječ o odavno ugovorenom poslu i aranžmanu sa Svjetskom bankom. 


    – Ne samo da Zagrebačka obala Rijeci nesumnjivo treba kako bi se ostvarilo planirano povećanje kontejnerskog prometa, već bi i prostor nekadašnje rafinerije na Mlaki i dalje trebao ostati industrijska zona, točnije pozadinski prostor terminala na Zagrebačkoj obali. Time bi se znatno povećao kapacitet terminala, a kako je riječ o teretu koji ne zagađuje, ni građani ne bi trpjeli nikakve štetne posljedice, kazao je Dumanić.     Realizaciju prometnih projekata iz Studije mogla bi ubrzati promjena modela koncesioniranja, ocijenio je Alen Jugović s Pomorskog fakulteta. Kao primjer je naveo albansko davanje koncesije za kontejnerski terminal švicarskoj grupaciji na trideset godina, ali uz uvjet da koncesionar izgradi cestu i željeznicu. 

    – Mi radimo obrnuto – prvo gradimo terminal, ceste i sve ostalo, a tek onda tražimo koncesionara, rekao je Jugović, istaknuvši kako je stav Pomorskog fakulteta da izgradnja terminala na Krku nije jedna od mogućih varijanti, već neminovnost, zaključio je Jugović, s čime se složila i većina prisutnih riječima da jedino izgradnja velikog terminala na Krku otvara mogućnost da Rijeka jednog dana bude ozbiljna svjetska luka.