RIJEKA U trenutku potpisivanja hrvatskog pristupnog ugovora u Varšavi 19. prosinca Slovenija još neće imati novu vladu, koju će tek trebati formirati pobjednik na izvanrednim parlamentarnim izborima 4. prosinca, dok vlada Boruta Pahora koja je nedavno izgubila povjerenje parlamentarne većine neće djelovati s punim ovlastima.
Može li to ugroziti potpisivanje hrvatskog ugovora o pristupanju Europskoj uniji? Austrijska novinska agencija APA misli da može, upozoravajući da sadašnja Pahorova vlada, zadužena samo za tekuće poslove, neće imati ovlaštenja za potpis hrvatskog pristupnog ugovora. A to bi pak moglo ugroziti planove poljskog predsjedništva EU i rezultirati odgodom svečanog potpisivanja hrvatskog »varšavskog ugovora«.
Pravo na potpis
Bez predstavnika Slovenije, naime, nema ni potpisivanja hrvatskog pristupnog ugovora, jer Hrvatska potpisuje ugovor sa svih 27 članica EU, pa tako i sa Slovenijom.
Slovenski pravni stručnjaci stoga poručuju da zbog činjenice da Slovenija u prosincu još neće imati vladu s punim ovlastima još uvijek ne bismo trebali izvlačiti zaključak da Pahorova tehnička vlada, koja je zadužena samo za obavljanje tekućih poslova, neće imati ovlasti potpisati hrvatski pristupni ugovor.
»Slovenija ne smije manjkati na svečanosti u Varšavi«, upozorava ugledni slovenski pravni stručnjak Rajko Pirnat, dok Miro Cerar također vrlo cijenjeni pravni stručnjak i sin legendarnog gimnastičara Miroslava Cerara, smatra kako i Pahor ima pravo na potpis. U protivnom bi mogle nastupiti neugodne posljedice za Sloveniju, budući da je riječ o neodgodivom poslu. Naime – kako je Cerar izjavio za APA-u – u slučaju izostanka Slovenije sa svečanosti u Varšavi bila bi ugrožena njezina vjerodostojnost.
Dakle, bez obzira što je Pahorova vlada ovlaštena samo za tekuće poslove, to ne bi trebalo ograničiti Sloveniju da izvršava svoje međunarodne obaveze, u kakve spada i neodgodivo potpisivanje hrvatskog ugovora, zaključuju slovenski pravnici.
Najveći uspjeh
Službenih očitovanja slovenske strane, međutim, nije bilo, a ni predstavnici Hrvatske jučer nisu željeli komentirati mogući utjecaj slovenske političke situacije na potpisivanje hrvatskog ugovora.
U Ljubljani još nisu odlučili hoće li slovenski potpis na ugovor s Hrvatskom staviti predsjednik države Danilo Türk, premijer na odlasku Pahor, ili možda dosadašnji ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar.
Nema, međutim, nikakve sumnje kako bi upravo Pahor potpisom na hrvatski ugovor želio zaokružiti svoj trogodišnji mandat, započet 2008. nesretnom blokadom Hrvatske, koja je okončana potpisivanjem arbitražnog sporazuma 2009., što Pahor smatra najvećim uspjehom svoje vlade.
