Poduzetnik se žalio na odluku da mora odmah podmiriti dug, Središnji ured u Zagrebu je odobrio obročnu otplatu, ali tri dana kasnije riječka Porezna uprava je obavila ovrhu
Dva primjera
Opatijski poduzetnik čije je ime, kao i ime njegove tvrtke, poznato našoj redakciji posljednje dvije godine iz prve se ruke uvjerio u to da Porezna ne zna što Porezna radi, odnosno, da po istom predmetu Zagreb radi na jedan, a Rijeka na drugi način. U oba slučaja morao je posudbom (drugi put sa zelenaškim kamatama) spašavati firmu. U prvom slučaju je prekoračen odgovor na žalbu, a u drugom je Zagreb odlučio jedno, a Rijeka drugo. Izgubio je novce koje je, kaže, mogao preusmjeriti u razvoj firme.
»U obrazloženju Rješenja od 3. svibnja moj je zahtjev za obročnim otplatom Porezna Uprava Zagreb ocijenila opravdanim. Ocijenjeno je da bi jednokratno podmirenje duga za moju firmu predstavljalo neprimjereno opterećenje i proizvelo gospodarsku štetu. Dok je Zagreb to pisao, Rijeka je upravo to napravila i ja sam pretrpio veliku štetu. Pitam, nije li Zagreb mogao Rijeku u internoj komunikaciji, mailom ili telefonskim putem, obavijestiti da mi u Rijeci prisilno ne naplaćuju dug kada mi se u Zagrebu odobrava obročna otplata? Izgleda, da u istim situacijama Porezna ima dva kriterija.
»U nijednoj državi s uređenim sustavom porezni dužnik sigurno neće gotovo godinu dana čekati odluku Ministarstva financija o mogućem plaćanju PDV-u u obrocima. Dok nama poduzetnicima, bez obzira čime se bavili svaki dan predstavlja borbu na tržištu za opstanak pred konkurencijom, dok nam svaki dan predstavlja borbu za naplatu potraživanja i održavanje likvidnosti, Porezna uprava godinu dana ne odgovori na naš zahtjev koji bi se zbog svoje važnosti morao rješavati po kratkom postupku«, kaže poduzetnik.
Tko je brži
Krajem te iste godine, firma opatijskog poduzetnika opet je dužna PDV. Tržište na kojem ona radi nalazi se pred slomom. Ustvari, već godinu, dvije pružanje intelektualnih usluga kojim se bavi više nije traženo kao što je znalo biti. Naravno, firmi je, i to predzadnjeg dana prosinca 2010. godine dostavljeno Rješenje o ovrsi na novčanim sredstvima. Poduzetnik se odmah, s prvim danima siječnja 2011. žalio tražeći obročnu otplatu dospjelog duga za PDV u roku od 10 mjeseci. Nastanak duga poduzetnik je, dakle, opravdao daljnjim rušenjem tržišta na kojem njegova firma radi.
No 7. svibnja 2011., dok čeka hoće li mu se žalba riješiti, poduzetnik je blokiran. Nema mu druge nego podmiriti obveze prema državi te plaća kompletan iznos duga.
»Kako bih to napravio, zadužio sam se na crnom tržištu. Za taj novac platio sam visoke kamate«, kaže naš sugovornik. Dok je on početkom svibnja skupljao novac za plaćanje PDV-a, što je, dakle, konačno napravio 7. svibnja, Ministarstvo financija, Porezna uprava, odnosno Središnji ured donosi Rješenje po njegovoj žalbi. Slijedi iznenađenje: prije godinu i pol dana, u identičnoj situaciji, nakon godine dana uzaludnog čekanja odbijena mu je zatražena obročna otplata, dok se sada Rješenjem odobrava njegova žalba i prihvaća obročna otplata! No upravo dok se Rješenje u Zagrebu pisalo, a tinta s potpisa državnog tajnika Ivice Mladinea još se propisno nije ni osušila, u Rijeci je naš poduzetnik već ovršen!
Rekapitulacija: 7. svibnja Porezna uprava Rijeka ovršila je poduzetnika, iako je Porezna uprava Zagreb – Središnji ured 3. svibnja, četiri dana prije toga, već donijela odluku kojom se obustavlja ovrha i dozvoljava se obročna otplata. Međutim, Rješenje o usvajanju žalbe i prihvaćanju obročne otplate dostavljeno mu je tek 12. svibnja. »Moj komentar na ovu situaciju? Nemam komentara«, kaže poduzetnik.
U obje situacije u kojima je tražio obročnu otplatu duga za PDV, opatijski poduzetnik je zahtjeve prema Poreznoj upravi temeljio na Općem poreznom zakonu. Prilikom odlučivanja o prihvaćanju zahtjeva za obročnu naplatu poreznog duga, kriteriji po kojima nastupa Porezna uprava prema poreznim dužnicima u identičnim situacijama znaju biti potpuno različiti.
