Anti-MOLov zakon nije primljen dobro niti od HDZ-ovih partnera

Koalicijski partneri HDZ-a vrlo suzdržani prema Zakonu o Ini

Dražen Ciglenečki

Mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Gábor Iván smatra da je najavljeni zakon suprotan EU pravilima, ali ne misli da bi to mogao biti razlog odgode datuma ulaska Hrvatske u EU



Pitanje je hoće li izmjena Zakon o Ini kojom se priječi bilo kome osim države da ima više od 49 posto dionica, a koji je premijerka višekratno javno najavila posljednjih dana, uopće biti izglasan u Hrvatskom Saboru. Naime, koalicijski partneri HDZ-a, barem zasad, nimalo ne dijele premijerkin entuzijazam prema ovakvom vidu borbe za zaštitu nacionalnih interesa.


Kao što je iz medija doznao da je Vlade odlučila da se rata umirovljeničkog duga podmiri prodajom određenih državnih udjela u Janafu i Croatiji osiguranje, tako predsjednik HSS-a Josip Friščić iz novina doznaje da se sprema izmjena Zakona o INA-i. – Doista ne znam ništa o tome. Premijerka mi nije ništa rekla. Nakon što čujem kako bi se izmijenio taj Zakon, moći ću nešto komentirati, rekao nam je jučer Friščić.Međutim, premda nije upoznat s pojedinostima zakonskih promjena što ih najavljuje premijerka Jadranka Kosor, njezin koalicijski partner ističe da se ne smije brzati s tom osjetljivom problematikom.– Vidim da iz Bruxellesa već stižu upozorenja kako ne bismo izašli izvan okvira europske pravne stečevine koju smo prihvatili. Naši su pristupni pregovori završeni, ali znamo da je Hrvatska i dalje pod monitoringom. Moramo stoga dobro paziti da se ne zaletimo, pa da se onda moramo povlačiti, zaključuje Friščić.

Potpredsjednik Vlade iz SDSS-a, Slobodan Uzelac, također o svemu zna samo iz medija. “Po onome što čitam postoje neka pitanja koja su sporna. Kad se o eventualnom zakonskom prijedlogu bude raspravljalo na Užem kabinetu svakako ću imati puno pitanja i nastojat ću da se razjasne te sporne točke”, veli Uzelac.


Priča o izmjeni Zakona o Ini uskovitlala je ponovno i odnose Hrvatske s Mađarskom. Veleposlanik te zemlje u Zagrebu, Gábor Iván uporno ne želi reći da je razočaran ponašanjem Hrvatske, iako je to prva pomisao koja se nameće na pohvale koje je, kao i njegova zemlja, pokupio krajem lipnja kad je Hrvatska, uz veliku pomoć baš Mađarske, završila pristupne pregovore s EU. Štoviše, smireno tvrdi: “Naši bilateralni odnosi su i dalje odlični”. Jedino na pitanje o tome može li eventualan spor oko tog zakona odgoditi datum ulaska Hrvatske u EU, Iván reagira emotivnije, pomićući se unatrag i dižući ruke ispred sebe:– Ne, ne bih išao tako daleko. Ne mislim da je ovo pitanje nešto što bi prijetilo datumu ulaska Hrvatske u Uniju.Na konkretno pitanje o tome može li biti problema s ratifikacijom hrvatskog pristupnog ugovora u mađarskom parlamentu, veleposlanik odgovara: “Ne bih se mogao složiti s takvim mišljenjem”. No, odmah i podsjeća kako je baš njihov parlament prvi ratificirao protokol Hrvatske o ulasku u NATO i kako postoji međustranački konsenzus o tome da Hrvatska treba postati članicom EU. Činjenica je, međutim, da će negativne reakcije iz Unije na eventualno donošenje zakona kakvog Vlada najavljuje biti teško izbjeći.“Za tri tjedna je prvo izvješće o monitoringu Hrvatske.  Nadamo se da ova situacija s Inom neće naći mjesta u tom izvješću, ali Europska komisija je čuvar ugovora i, iako ne mogu spekulirati o zakonskim posljedicama, političke će sigurno biti opipljive. Zato mislim da nije u hrvatskom interesu da pokušava naći iznimke od pravila koje se, ustvari, ne mogu obraniti. Zakon o kojem se govori bi predstavljao kršenje čak tri osnovna principa zajedničkog tržišta u EU: slobode kretanja kapitala, poslovnog nastana i antidiskriminacije. Uz to je suprotan i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Optužbe o navodnom mitu svakako treba istražiti, ali ta istraga nema nikakve veze s tim tko ima koliko dionica u kompaniji”. Iván je podsjetio i na činjenicu da je Mađarska pokušala donošenjem posebnih pravila, koja nisu išla na puko ograničavanje vlasništva (što kani hrvatska Vlada), obraniti MOL od neprijateljskog preuzimanja prije četiri godine. No, pod pritiskom Europske komisije od spornih odredbi tog zakona su morali odustati.Unatoč svemu, Mađarska i dalje računa na Hrvatsku kao na vrlo bliskog saveznika u Vijeću EU, ne zaboravlja naglasiti mađarski veleposlanik.