Sada ga čeka obnova postupka kako je Sud u Strasbourgu i naložio jer je nedvojbeno utvrđeno da je u slučaju »Orlić protiv Hrvatske« povrijeđeno zakonsko pravo na dom.   

Moralno zadovoljstvo

Premda se u presudi Suda za ljudska prava posebno ističe da je država dužna Petru Orliću platiti 4.060 eura naknade, moralno zadovoljstvo je nemjerljivo, jer iza njega je dvadeset godina agonije, šesnaestogodišnje sudsko iskustvo, nebrojena sudska ročišta, pisanje odgovora na nepravomoćne presude prvog stupnja, žalbe na drugostupanjskom sudu, odbijenice na Ustavnom sudu… 

    Petar Orlić iz Punta na otoku Krku, rođen 1950. godine bio je aktivna vojna osoba tadašnje JNA u Postojni. Godine 1991. Orlić pismeno traži premještaj u Rijeku i u međuvremenu predaje stan u Postojni na raspolaganje Komandi granizona, a u kojem je živio s obitelji. Dolazi u Rijeku i kako je već predao stan u Postojni, Orlić se nalazi na listi prioriteta za dobijanje stana u Rijeci. Stan u Postojni predao je 22. kolovoza 1991., primio je dužnost u Rijeci, a 5. rujna 1991. godine po prioritetnoj listi tadašnjeg Garnizona dobiva stan u Mihanovićevoj ulici, on i njegova obitelj, supruga i dvoje djece. Iz JNA izlazi 15. studenoga 1991. godine i prijavljuje se u Hrvatsku vojsku.   

Borba za prava

No, u međuvremenu, Vlada Republike Hrvatske donosi Uredbu o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju RH , »te da su sve dodjele i raspolaganja imovinom nakon 24. srpnja 1991. godine ništavne«. Petar Orlić ne odustaje, bori se za svoja prava, Ustavni sud ga odbije… Posjeduje i potvrdu da je pripadnik Hrvatske vojske, teku parnice za iseljenje iz stana. U lipnju 1996. godine tužbu za iseljenje Petra Orlića iz predmetnog stana podnosi Republika Hrvatska – Ministarstvo obrane RH, navodeći da je odluka o useljenju ništavna. 

    Početkom 2001. godine prvostupanjskom presudom nalaže se Orliću da mora iseliti iz stana, uslijedila je žalba, odvjetnik Milenko Zrilić uporno naglašava u žalbama da je pravni prednik bivša država, odnosno SFRJ. »Bivša JNA nije bila pravna osoba kao što ni Ministarstvo obrane nije pravna osoba nego Republika Hrvatska, rekao je odvjetnik Zrilić što se u konačnici pokazalo točnim. 

    U međuvremenu Petar Orlić je 2004. godine deložiran, napustio je stan, te je obraćanje Europskom sudu za ljudska prava bila jedina mogućnost. Prije tri i pol godine tužba je predana u Strasbourg da bi ovih dana Petar Orlić konačno dobio odgovor za kojim traga već dva desetljeća, dok je istovremeno naše pravosuđe dobilo još jednu pljusku.