Fiskalni deficit nam je neodrživ i vjerojatno ćemo ga morati smanjivati u najgorem mogućem trenutku, predviđaju bankari
RIJEKA Glavni ekonomisti šest najvećih hrvatskih banaka bitno su spustili prognoze gospodarskog rasta za ovu godinu.
Tako sada u prosjeku očekuju stopu rasta od 0,7 posto, dok su u siječnju očekivali rast od 1,5 posto, objavila je Hrvatska udruga banaka (HUB) u publikaciji »Izgledi«, koja je ovaj puta naslovljena »Pesimizam kao realan okvir za budućnost«.
Navodi se kako se očekivane stope rasta kreću od 0,2 posto kod ekonomista Zagrebačke banke do 1 posto kod ekonomista Raiffeisenbank.
Sve pogoršano
Umjesto očekivane stope nezaposlenosti od 11,9 posto iz siječnja, prosječno je očekivanje sada znatno veće i iznosi 13,4 posto. Gledano prema glavnim komponentama BDP-a, sve su doživjele reviziju prema dolje.
Prije osam mjeseci očekivao se rast realne osobne potrošnje od 1,6 posto, a sada očekivanje iznosi 1 posto. Očekivao se rast investicija od 2,6 posto, a sada se očekuje njihov pad od minus 0,8 posto.
Očekivao se realni rast izvoza od 4 posto, a sada je i ta prognoza smanjena na 2,1 posto. Ekonomisti su promijenili i očekivani rezultat u ekonomskim odnosima s inozemstvom pa je tako, ističe se u publikaciji, kod vanjskoga duga došlo do male korekcije: umjesto omjera prema BDP-u od 100,6 posto, sada se do kraja godine očekuje omjer od 103,9 posto. To se, ističu u HUB-u, velikim dijelom može objasniti nižom stopom rasta BDP-a i slabijom kunom.
Na pitanje, kada će Hrvatska prihvatiti euro kao svoju valutu, najveći optimist među glavnim ekonomistima vodećih banaka predviđa uvođenje eura za sedam godina (2018.), drugi daje raspon od 2018. do 2020., a treći očekuje 2019. Iznenađuju, vele u HUB-u, dva odgovora koja uvođenje eura smještaju u 2023. godinu.
Oni očekuju da Hrvatska ranije neće moći urediti svoju fiskalnu situaciju koja se reflektira visokim omjerom javnog duga i BDP-a. Možda je pesimizam u ovom trenutku najrealniji okvir za procjenu budućnosti, zaključuju u HUB-u.
– Događaji na financijskim tržištima ove su godine pokazali da su hrvatski prinosi, odnosno premije rizika koje su u njih ugrađene, uz mađarske, najosjetljiviji na promjene u nepovoljnom okružju kojim dominira širenje grčke krize na jug Europe.
O ovoj se činjenici u našoj javnosti ne govori dovoljno. Spomenuti prinos ne odgovara našem »BBB-« kreditnom rejtingu, što znači da tržišni sudionici procjenjuju da je kreditni rejting izravno ugrožen. To pak znači da je naš fiskalni deficit neodrživ i da ćemo ga vjerojatno morati smanjivati u najgorem mogućem trenutku – prije nego što stanemo na čvrsto tlo izlaska iz recesije, zaključuje se.
HNB će braniti kunu
Primjetna korekcija očekivanja dogodila se i kod tečaja. Ekonomisti su u siječnju očekivali tečaj 7,37 kuna za euro na kraju godine. Sada je očekivanje korigirano na 7,47. To je posve logično u svjetlu manjeg priljeva kapitala od očekivanog. No, ekonomisti implicitno predviđaju stabilan tečaj do kraja godine, što znači da vjeruju u spremnost HNB-a da svim raspoloživim sredstvima, kojih ne nedostaje, brani tečaj na obećanim razinama, zaključuje se u publikaciji HUB-a.
