Premda su azili za napuštene pse udruge Capica i Društva za zaštitu životinja zatvoreni, jer nisu udovoljavali zakonskim uvjetima, niti su imali odobrenja nadležnih tijela za ovu vrstu djelatnosti, iz Veterinarske inspekcije poručuju kako će njihova skloništa i dalje moći djelovati, u slučaju da ove dvije udruge pribave potrebna rješenja
Predsjednica Društva za zaštitu životinja Rijeka Zdenka Jelovčan kaže kako čine »maksimum maksimuma« da bi zadovoljili tražene uvjete za registriranje njihova prihvatilišta u Viškovu, ali da je cijeli posao financijski iznimno zahtjevan.
– Prioritet nam je pse cijepiti protiv bjesnoće i čipirati, što također iziskuje nemali novac. Radimo na uređenju karantene, a trebali bismo dovesti i struju i vodu. Nastavljamo s udomljivanjem pasa za što smo dobili rok od dva mjeseca, kaže Jelovčan, koja poziva sve simpatizere da pomognu novčano i na bilo koji drugi način kako bi azil u Viškovu i dalje mogao nastaviti s radom.
Predsjednica Capice Bonnie Herceg kaže kako se nada da će uspjeti pronaći nekakvo prijelazno riješenje za pse, o čemu bi više mogla znati idućih dana.
Dom traži 200 pasa
– Azilima u Viškovu Veterinarska inspekcija morala je zabraniti rad, temeljem zakona, jer nisu imali potrebno odobrenje nadležnog tijela, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Zakon o zaštiti životinja, koji, među ostalim, regulira rad skloništa, na snazi je od 2006. godine i bilo je dovoljno vremena da svi uključeni spoznaju svoje obveze. Nadamo se da će dvije riječke udruge pribaviti potrebna rješenja i legalizirati svoja skloništa, jer to bi svima bilo u interesu. Društvo za zaštitu životinja Rijeka godinama se bavi zbrinjavanjem napuštenih pasa, a u azilu u Viškovu radio je i velik broj volontera, koji su se lijepo brinuli za životinje. Međutim, zakonske norme moraju se poštovati – kaže veterinarska inspektorica Melanija Kramarić.
– Prema propisanoj proceduri, za zbrinjavanje napuštenih ili izgubljenih životinja zadužene su jedinice lokalne samouprave, koje cijeli postupak i financiraju, temeljem Zakona o zaštiti životinja. Smještaj u sklonište plaća vlasnik napuštene ili izgubljene životinje, a u slučaju da vlasnik nije poznat, troškove snosi lokalna samouprava – objašnjava Kramarić.
Neodgovorni vlasnici
Lokalne samouprave u PGŽ-u legalno su se pokrile potpisivanjem ugovora s jednim od dva registrirana skloništa za napuštene pse u Liču i Crikvenici.
Veterinarska inspektorica Melanija Kramarić napominje da broj dosad registriranih skloništa za napuštene životinje u Hrvatskoj pokazuje da je to put kojim bi se dalje trebalo djelovati.
– Registrirana skloništa omogućuju kontrolu cijelog postupka zbrinjavanja napuštenih životinja, jer moraju voditi kompletnu evidenciju o psima, od toga gdje su nađeni, jesu li čipirani, je li se tragalo za vlasnikom, do konačnog udomljenja. U skloništu Dumovec i onom u Čakovcu volontiraju članovi društava za zaštitu životinja, koji obilaze nove vlasnike i provjeravaju je li pas dobro udomljen i kako se s njime postupa, ali obavljaju i edukativni posao, šireći znanja o brizi o životinjama – kaže Kramarić.
Naime, lokalne samouprave prema Zakonu o zaštiti životinja obvezne su same osnovati azil, jedino u slučaju da na širem području već ne postoji registrirano sklonište. Registrirana skloništa u Liču i Crikvenici zajedno raspolažu kapacitetima za smještaj tek četrdesetak pasa, što se u usporedbi s oko 200 pasa smještenih samo u zatvorenom azilu u Viškovu, ne čini dostatnim. Međutim, Kramarić napominje da je bit priče o zbrinjavanju napuštenih pasa u tome da vlasnici postanu svjesni svojih obveza i odgovornosti te toga da će biti zakonski procesuirani u slučaju nebrige za svoje ljubimce.
