Izmjene po kojima se pooštravaju uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu bile su zadnja reformska odluka administracije u mandatu premijerke Kosor
Spašeni građani
Istovremeno s donošenjem proračuna Vlada je u Sabor poslala i izmjene po kojima se pooštravaju uvjeti za odlazak u prijevremenu mirovinu i to je bila zadnja reformska odluka sadašnje administracije. Makar je premijerka tvrdila da bi izbjegavanje teških odluka, zbog izbora, cijelu jednu godinu bilo kobno za Hrvatsku, Vlada je u proteklih desetak mjeseci vukla poteze koji su se pojedinim skupinama birača mogli samo svidjeti.
smanjenje zaposlenih u državnoj upravi za pet posto
reforma lokalne samouprave
ukidanje pojedinih bolnica i odjela
razdvajanje privatnog i javnog zdravstva
smanjenje plaća i broja zaposlenih u javnim poduzećima
U ofenzivu se krenulo u proljeće, pa je Vlada nakon obećanja da će legalizirati bespravno sagrađene kuće, iznjedrila i model pomoći u kupnji stanova. Tjednima je Vlada pregovarala s bankama kako bi pomogla i onima koji imaju kredite u »švicarcima«. Ta je priča trajala toliko dugo da je franak u međuvremenu pao, a teško se prisjetiti da je Vlada ijedan proračun pripremala tako pomno. Pomoći se može nadati i više od sto tisuća umirovljenika koji su dobrovoljno otišli u drugi stup i zbog toga su im prijetile manje mirovine. Unatoč najavama, koje su ugrađene i u program sadašnje Vlade, da će cijene struje i plina doseći tržišnu vrijednost, sama premijerka se u više navrata pohvalila kako je njezina Vlada građane spasila od takvog scenarija.
Iako je dvije godine bila gluha na vapaje industrije zbog cijena plina za gospodarstvo koje su veće od europskih, Vlada nije činila ništa, a onda je administrativnom odlukom snizila cijene plina i do 30 posto. Malo je vjerojatno da će do kraja mandata dopustiti rast cijena plina i struje za kućanstva, koliko god one bile daleko ispod najavljenih tržišnih.
poticaji za kupnju stanova
ograničavanje cijena plina i struje
povećanje mirovina za oko 120 tisuća umirovljenika
pregovori s bankama za kredite u švicarcima
legalizacija bespravne gradnje
Jednaka je i sudbina Vladinog plana da će smanjiti broj zaposlenih u državnoj upravi za pet posto. Plan zbrinjavanja viška trebao je biti završen lani u studenome, a do danas nije napravljen ni registar tih zaposlenih iako je država u njega uložila 35 milijuna kuna. Premijerka više ne spominje ni smanjenje zaposlenih u javnim poduzećima, također za pet posto niti smanjenje troškova njihovih plaća za deset posto.
Ništa od OIB-a
Kako je i sama premijerka priznala, od racionalizacije općina se odustalo, ali obećanu analizu financijske održivosti velikog broja općina i županija javnost nikada nije vidjela. Od toga da bi OIB trebao u potpunosti profunkcionirati od 1. siječnja ove godine, pa od 1. ožujka, pa od 1. lipnja – također nema ništa, pa tako ne postoji ni jedinstvena evidencija imovine i primanja građana po kojoj bi se trebala ostvarivati prava povlačenja novca iz proračuna.
Sve nabrojano, uz desetke drugih mjera, bilo je predviđeno u premijerkinom Programu ekonomskog oporavka. No, od kraja prošle godine sve je stalo, unatoč premijerkinom obećanju ili prijetnji kako izbori neće spriječiti njezinu Vladu da i dalje donosi teške odluke za dobrobit Hrvatske.
