Nemoguća misija

Upitna izgradnja dionice Sv. Kuzam – Križišće do ljeta 2012.

Darko Pajić

Sigurno jest da upravo čvor Križišće ostaje jedini veći i zahtjevniji objekt, jer je odavno probijen tunel Burlica (729 metara), te su pred premoštenjem dva najveća vijadukta



RIJEKA – Službenu informaciju o tome kada se planira dovršiti izgradnja dionice Sv. Kuzam – Križišće nemoguće je dobiti u Hrvatskim cestama, pa je upitno postoji li ikakav rok dovršenja ceste i ambicija njezinog otvaranja za turističku sezonu 2012. godine.


Rok od još godinu dana važan je i zbog moguće olakšanja postojećih prometnih problema, a to su česte gužve na kratkom potezu od spoja magistrale prema Krčkom mostu te s druge strane do čvora Bakar i odvojka prema Sv. Kuzmu. Baš na tom području u sezoni se najčešće događaju prometni čepovi kojih bi sigurno bilo bitno manje nakon što zadnji istočni nastavak riječke obilaznice stigne do čvora Križišće i odvojka prema Krčkom mostu.


U ovom trenutku stanje na gradilištu ukazuje da godinu dana ne mora biti nemogući rok, jer je konačno započela gradnja na cijeloj trasi, a to uključuje i potez od vijadukta Kuk do budućeg čvora Križišće, gdje dugo nije bilo izgradnje zbog izmjene projekta. Sada je i tu u potpunosti zacrtana trasa s usjekom, ali još uvijek nema temelja vijadukata na kojima će se nalaziti praktično cijeli čvor Križišće, pa je to u ovom trenutku najveći problem i izazov pred graditeljima.




Unatoč upitima naše redakcije i pet dana čekanja na odgovor u Hrvatskim cestama, nitko ne želi ništa reći o tome može li gradnja ceste biti dovršena u ljeto iduće godine, pa sve ostaje u sferi nagađanja. Sigurno jest tek to da upravo čvor Križišće ostaje jedini veći i zahtjevniji objekt, jer je odavno probijen tunel Burlica (729 metara), te su pred premoštenjem dva najveća vijadukta. Prvi od njih vijadukt Tabor dužine oko 310 metara nalazi se na početku dionice kod čvora Sv. Kuzam i na njemu radi tvrtka Skladgradnja, a drugi je vijadukt Kuk (345 metara), koji je sredinom veljače spojen na sjevernoj strani, dok južni kolnik ima biti spojen tijekom jeseni, što ostavlja sasvim dovoljno vremena za dovršenje objekta do idućeg ljeta.


Međutim, obiman posao na čvoru Križišće ukazuje da će rok do ljeta 2012. vjerojatno ostati nemoguća misija.


Dionica Sv. Kuzam – Križišće ujedno je i strateški i planerski važna kao dio jadransko-jonskog cestovnog pravca, kao i budućih planova gradnje autoceste do Žute Lokve, gdje se također ništa nije pomaknulo s mrtve točke jer nije došlo do proširenja koncesijskog ugovora Autoceste Rijeka – Zagreb zbog čega još uvijek nije riješeno pitanje koja će tvrtka realizirati ovaj projekt – ARZ ili Hrvatske autoceste.



Član Upravnog vijeća Instituta prometa i veza Ivan Dadić smatra kako ne postoji nikakva dvojba o tome koju bi dionicu trebalo prije graditi te procjenjuje kako ni paralelna provedba i podjednaka važnost ova dva projekta nije opravdana.   – Na tom tzv. jadransko-jonskom prometnom pravcu hrvatski je interes što prije autocestom stići do Žute Lokve, a ova druga riječka obilaznica još dugo neće biti potrebna jer se tamo i ne može očekivati neki veći promet. Ionako je svega 10-tak posto tranzitnog prometa kroz Rijeku, pa tu sjevernu obilaznicu ne treba graditi čak ni onda kad Slovenci izgrade nedostajući dio autoceste između Rijeke i Trsta, odnosno kad povežu Rupu i Postojnu, smatra Dadić, koji nešto drukčije vidi opcije daljnjeg raspetljavanja riječkog cestovnog prometnog čvora. Po njemu bi kapital trebalo usmjeriti na rješenje liburnijske obilaznice te olakšanje prometnih problema u samoj Rijeci, a tu je pored ceste D-403 od velike važnosti stvaranje tzv. trećeg prometnog koridora, odnosno ceste koja bi tunelima prošla ispod područja grada i povezala čvor Škurinje na zapadu s cestom D-404 i istočnim izlazom iz Rijeke. Taj projekt stvorio bi pretpostavku da riječka riva može biti potpuno oslobođena automobila i pretvorena u pješačku zonu. Nažalost, riječ je o daljoj budućnosti koja će još dugo egzistirati samo u planovima.


Određene dileme postoje i kad su u pitanju prioriteti jer nije riješeno treba li prednost imati autocesta do Žute Lokve ili je isplativije ubrzati projekt tzv. druge riječke obilaznice od Permana do čvora Konj na Grobniku.


Riječ je o dilemi koja će relativno brzo biti na dnevnom redu te će iduća Vlada nakon izbora morati definirati prioritete za iduće četiri godine.