WHO o dosad nezabilježeno smrtonosnoj zarazi E.coli u svijetu

Epidemiju izazvala mutirana bakterija

Jagoda Vukušić

Prema službenim podacima, mutirana bakterija dosad je izazvala bolest kod 1.500 ljudi, od kojih je  470 razvilo bubrežne komplikacije, a 18 umrlo



Bakterija Echerichia coli koja je uzrokovala epidemiju u Njemačkoj i proširila se na  niz europskih država, od jučer i na Sjedinjene Države, te odnijela 18 ljudskih žrtava, potpuno je novi soj ove bakterije, nastao mutiranjem dvije različite Echerichie coli, objavila je u četvrtak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).



Rusija je uvela zabranu uvoza svježeg voća i povrća iz Europske unije, javili su ruski mediji, a glasnogovornik europskog povjerenika za zdravlje Johna Dallia, Frederic Vincent, ocjenio kao nerazuman korak. Komisija će od Rusije zahtjevati da ukine zabranu, a nada se da će to uskoro učiniti i sama jer iz EU uvozi 40 posto ukupnog voća i povrća što će u kratkom roku biti iznimno teško nadoknaditi. Veliki proizvođači u Njemačkoj već gube i do sedam milijuna dolara dnevno, a dvije trećine svog povrća proizvedenog u Njemačkoj već je uništeno. U Španjolskoj je šteta i veća, jer se gubici procjenjuju na oko 286 milijuna dolara tjedno. Britanska agencija za zaštitu zdravlja i dalje savjetuje ljudima koji putuju u Njemačku ne bi smjeli jesti svježe krastavce, salatu i rajčice.


Preliminarna genetska ispitivanja pokazala su da se radi o mutiranoj bakteriji s agresivnim genima, čime se može objasniti toliki broj oboljelih i visoka učestalost komplikacija, smatraju u WHO-u.


Njemačka u središtu epidemije




Ova vrsta ima obilježja koja je čine virulentnijom i toksičnijom od većine vrsta Echerichie coli koje se prirodno nalaze u ljudskom organizmu – ustvrdila je Hilde Kruse, stručnjakinja za sigurnost hrane pri WHO-u.


Kruse kaže kako mutiranje bakterija nije neobično, jer one stalno evoluiraju i miješaju gene.


Stručnjaci se suzdržavaju od procjena virulentnosti ovog soja, jer smatraju da mnogi oboljeli s blagim oblikom zaraze nisu evidentirani, te da su stvarni razmjeri epidemije daleko veći.


Prema službenim podacima, mutirana bakterija dosad je izazvala bolest kod 1.500 ljudi, od kojih je  470 razvilo bubrežne komplikacije, a 18 umrlo.


Središte epidemije je u Njemačkoj gdje je zabilježeno 1.064 slučajeva krvave dijareje i 470 potencijalno smrtonosnih komplikacija bubrega i krvi. 


Čelnik Instituta Roberta Kocha, ustanove zadužene za brigu o javnom zdravlju u Njemačkoj, Reinhard Burger izjavio je da bi epidemija smrtonosnom enterohemoragijskom bakterijom E.coli (EHEC) mogla potrajati još mjesecima. 


Burger je u razgovoru za BBC rekao da je moguće da se »izvor zaraze nikada neće saznati« i izrazio suosjećanje za španjolske poljoprivrednike čiji su krastavci krivo optuženi da su izvor bolesti.


Profesor Burger kaže da je nemoguće predvidjeti kada će epidemija prestati. »Broj zaraženih će sigurno početi padati, ali nisam siguran kada će se to dogoditi. Mogu proći tjedni ili mjeseci«.


Duljina epidemije će ovisiti o tome ima li zaražene hrane još u skladištima i je li orginalni izvor bolesti još aktivan, rekao je.



Više nema ni najmanje naznake o upletenosti španjolskih proizvoda u epidemiju u Europi, kazao je u četvrtak španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero. Jučer se jasno pokazalo da prema analizama koje je provela španjolska agencija za prehrambenu sigurnost nema ni najmanje naznake da podrijetlo te teške zaraze dolazi iz nekog španjolskog proizvoda, izjavio je Zapatero u intervjuu na državnom radiju. Zapatero je kazao kako bi »volio jasnu reakciju Europske komisije, posebice u objašnjavanju koja su pravila igre u Europskoj uniji u ovakvim slučajevima«.  »Sad je pred nama zadatak, vrlo ambiciozan, vratiti što je brže moguće dobar ugled i tržište za sve španjolske proizvode«, naglasio je. 


Španjolska je zaprijetila da će podnijeti tužbu u ime svojih poljoprivrednika protiv njemačkih vlasti koje su pogrešno povezale španjolsko povrće s izvorom zaraze.


Europska komisija povukla je u srijedu upozorenje potrošačima za španjolske krastavce, za koje se sumnjalo da su uzrokovali potencijalno smrtonosnu zarazu bakterijom escherichijom coli, pošto je utvrđeno da to nije točno.


Španjolska procjenjuje da su njezini poljoprivrednici zbog pogrešne optužbe izgubili više od 200 milijuna eura.


Burger je rekao da su njemačke vlasti pokušale uravnotežiti rizike kada su pogrešno optužile španjolske staklenike s organski uzgojenim krastavcima za zarazu.


»Vlasti su morale djelovati brzo. Željeli smo izbjeći nove izvore infekcija. Bila je to teška odluka. S jedne strane, ne želite dugo čekati, a s druge, ne želite dignuti lažnu uzbunu«, rekao je.


Istraga vraćena na početak


Istraga o izvoru zaraze sada je vraćena na početak. Izvor bi mogao biti bilo gdje između farmi na kojima se uzgaja povrće do tržišta u Hamburgu, područja koje je najteže pogođeno epidemijom.


Osim u Njemačkoj i Švedskoj, slučajevi zaraze EHEC-om zabilježeni su u još sedam europskih zemalja – Austriji, Danskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Španjolskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. Doslovno svi oboljeli ili žive u Njemačkoj ili su tamo nedavno boravili.


Ova je epidemija već uvrštena među najteže epidemije izazvane E. coli u novije doba, a moguće i najsmrtonosnijom. Ukupno je 12 osoba umrlo u epidemiji u Japanu 1996. godine, kada se E. coli zarazilo više od 9.000 ljudi, a sedam ih je umrlo u epidemiji u Kanadi 2000. godine.