ZAGREB Nakon ubojstva Osame bin Ladena, međunarodne su organizacija upozorile na povećanu opasnost od terorističkih napada zbog moguće odmazde al-Qaede, no hrvatski stručnjaci za sigurnosna i vojna pitanja ističu da Hrvatska, iako je kao i druge zemlje potencijalna meta, nije među najugroženijim državama. 

– Ako ćemo zaključiti da će se, zbog smrti bin Ladena, povećati motivacija pojedinih terorističkih ćelija za napade, onda raste opasnost za mnoge države u svijetu. Međutim, smatram da Hrvatsku ne treba posebno izdvajati kao državu u kojoj bi se sada povećao rizik od mogućeg terorističkog napada, ocijenio je profesor s Fakulteta političkih znanosti Vlatko Cvrtila, bivši savjetnik predsjednika Stjepana Mesića za obranu koji savjetuje i premijerku Jadranku Kosor o nacionalnoj sigurnosti. 

Vjerojatnost da bi se na teritoriju Hrvatske mogao dogoditi napad, kao posljedica bin Ladenova ubojstva, vrlo je mala, slažu se Cvrtila i vojni analitičar Igor Tabak. Njihov stav temelji se na više faktora. Hrvatska je mala zemlja, s relativno malo ciljeva koji bi, kako kaže Tabak, »zadovoljili standardne al-Qaedine zahtjeve«, a to su da napad prouzroči ozbiljnu štetu i da se radi o vidljivoj i u svijetu prepoznatljivoj meti kakvi su bili njujorški »blizanci«, srušeni u rujnu 2001. godine. 

Bez pozornosti

Cvrtila dodaje da Hrvatska »ni po čemu ne odskače od drugih država«, a to što smo članica NATO-a i što sudjelujemo u NATO-ovoj operaciji ISAF u Afganistanu – uporištu talibana koji su, pak, povezani s al-Qaedom – »ne znači da ćemo automatski postati meta«. 

– Ne bih rizike povezivao s Afganistanom, nego s ulogom koju neka država ima u međunarodnom prostoru, napominje Cvrtila, pojašnjavajući da mete postaju oni koji izazivaju najviše pozornosti. 

Međutim, na hrvatskom je teritoriju jednom već zabilježen ozbiljan teroristički napad. U jesen 1995. godine automobilom bombom napadnuta je zgrada riječke policije. Odgovornost za napad preuzela je skupina Gama al-Islamia. Riječ je bila o odmazdi zbog Abu Talala, jednog od osnivača Gama al-Islamie, koji je nestao u Hrvatskoj pa potom prebačen u Egipat. No, prema Cvrtilinom mišljenju, ta situacija nije jednaka ovoj danas jer je ’95. bila riječ o »direktnoj osveti za konkretan čin«. 

Aktivni u misijama

Sve to ne znači da Hrvatska ne treba voditi računa o svim aspektima svoje sigurnosti. Dapače, sigurnosne službe moraju biti na oprezu, ističu naši sugovornici. No, podsjećaju da se Hrvatska odavno uključila u rat u Afganistanu i postala članica NATO-a prije dvije godine, što znači da je – ako se uzimaju u obzir ta dva elementa – već godinama potencijalna meta. 

– Hrvatska od početka sudjeluje u koaliciji za borbu protiv terorizma, jako smo aktivni u misijama, članica smo NATO-a, sudjelujemo u Afganistanu. Sve su to stvari koje nas stavljaju na mapu pa rizik svakako postoji. Ali, s tim već živimo dulje vrijeme. Pitanje je samo koliko je javnost toga svjesna, ističe Tabak koji smatra da smo u dosadašnjim djelovanjima »imali puno sreće, i možemo se nadati da će nas sreća poslužiti za još neko vrijeme«.