– U slučaju da se dobije taj status na njega se ne bi trebalo gledati kao na trofej nego kao projekt koji će sigurno doprinijeti kulturnom oživljavanju Hrvatske i izgradnji kulturne infrastrukture, rekla je Pusić.

Potpredsjednica zagrebačkog HNS-a Andrea Zlatar Violić pojasnila je da se kandidatura obavlja na razini Vlade pojedine zemlje, te da bi nositelji ove aktivnosti u slučaju Hrvatske trebali biti ministarstva vanjskih poslova i kulture.

– Nakon što se objavi kandidatura paralelno s time unutar pojedine države obavlja se interni natječaj na koji se može javiti bilo koji grad. Nije nužno da status europskog grada kulture dobije glavni grad neke zemlje. Primjerice u slučaju Slovenije i njenog natječaja na njemu nije pobijedila Ljubljana nego Maribor, rekla je Zlatar Viloić. Dodala je da EU samo u manjem dijelu izravno financira ovaj projekt kao cjelinu, ali da nositelji pojedinih segmenata mogu samostalno aplicirati za dodatna sredstva.

– Na primjer kao nositelji zajedničke aktivnosti mogu se pojaviti Muzej suvremene umjetnosti i Hrvatsko narodno kazalište, ili  recimo pet udruga civilnog društva, rekla je Zlatar. Dodala je da se pojedini grad investiranjem u kulturu može repozicionirati na karti svijeta, kao pozitivne primjere navela je Barcelonu, Liverpool i Toronto, te naglasila da se na kulturu ne smije gledati kao na potrošnju već kao na ulaganje u razvoj. Zlatar Violić smatra da hrvatska kultura industrija ima tri velika problema: filmsku industriju koja je u izutetno lošem stanju, a koja bi se mogla oživjeti putem koprodukcija koje bi angažirale hrvatske ekipe; izdavaštvo kojem nedostaju knjižare jer ne mogu izdržati tržišnu utakmicu.

– A trebao bi se promjeniti i način financiranja cjelokupne kulture. Često se događa da institucije koje dobiju najviše novaca  i od kojih se očekuje najviša razina estetske izvrsnosti ispadnu lošije od izvaninstitucionalnih udruga, rekla je Zlatar Violić.

Pusić je rekla da su kandidature za 2015. već istakle Belgija i Češka, a za 2016. Španjolska i Poljska.