Grad Zagreb, koji ima samo 27 posto veću površinu od Rijeke i okolice koje pokrivaju ovdašnji timovi, ima sedam puta više kompletnih timova hitne službe od Rijeke
RIJEKA – I po novoj, i po staroj mreži Rijeka je uvijek na istom: dva kompletna tima hitne pomoći, i jedan kojega čine samo medicinska sestra i vozač, bez liječnika. To znači da ako netko dobije infarkt u Klani, a netko drugi se polomi i ostane bez svijesti na Hreljinu, barem sat vremena nema liječnika koji će spašavati unesrećenoga na Korzu. To je nedopustivo, i Ministarstvo zdravstva će morati mijenjati prijedlog mreže hitne pomoći koji je na javnoj raspravi – izjavila je PGS-ovka dr. Ines Strenja-Linić u Rijeci.
Predloženom mrežom Primorsko-goranska županija dobiva devet milijuna kuna, što nije malo, ali prema mišljenju regionalaca iz PGS-a to nikako nije ni dovoljno, jer je ova regija zbog dodatnih sredstava koje su uvijek izdvajali u Županiji, te gradovima i općinama, ionako uvijek imala viši standard nego drugi krajevi Hrvatske.
“Tako novom mrežom ne gubimo, ali ni ne dobivamo, a potrebe su ogromne, i ni dosad nisu bile ni približno zadovoljene. Jednostavno, neprihvatljiva je ova situacija sa samo dva kompletna tima u Rijeci”, kaže Strenja-Linić.
Podaci, naime, govore da Grad Zagreb, koji ima samo 27 posto veću površinu od Rijeke i okolice koje pokrivaju ovdašnji timovi, ima sedam puta više kompletnih timova hitne službe od Rijeke.
Poseban problem su otoci i Gorski kotar – Čabar je praktički ostao nerješen, Krk po novom modelu umjesto dva tima ima smo jedan, što predstavlja očigledan pad standarda, a pritom ni na jednom od otoka nema rezervnih varijanti: ako se nesreća dogodi na Rabu i tim sa sestrom, vozačem i liječnikom ode u KBC Rijeka voziti unesrećenoga, hitne službe na Rabu uopće nema dok se taj isti tim ne vrati, a to može potrajati doslovce satima, možda i pola dana.
– Pritom, ovaj prijedlog mreže je prilagođen broju stalnih stanovnika. No, što u turističkoj sezoni, kad se na Rab sliju deseci tisuća turista – pita se dr. Igor Klarić, koji je radio u hitnoj službi upravo na Rabu.
U PGS-u upozoravaju na EU norme u dostupnosti zdravstvene usluge, po kojima u urbanim sredinama hitna pomoć mora stići za 10, a u ruralnim za najviše 20 minuta, jer to osigurava za 30 do 50 posto veće preživljavanje. Milinovićev prijedlog to građanima Primorsko-goranske županije ne osigurava, upozorili su.
