Kako se moglo vidjeti na predstavljanju, podršku kampanji »Bivše i bivši« svojim kratkim video ispovijestima dala su poznata imena poput Leone Paraminski, Ide Prester, Borisa Leinera i Davora Meštrovića-Meštra
– Naša kampanja ne stigmatizira pušače već zapravo glorificira one koji su prestali pušiti. Činjenica je pušači prestankom pušenja gube dio identiteta pa se zato takvi prekidi i pamte, kazao je dr. Ognjen Brborović, predsjednik Difrakcije.
Glavni cilj kampanje je stvaranje pozitivnog stajališta kod pušača o prestanku pušenja, a tijekom kampanje koja započinje sutra s prvim danom korizme i završava 31. svibnja na svjetski Dan nepušenja, svi bivši pušači i oni koji žele prestati pušiti moći će snimiti svoje kratke izjave o načinima, pomoći ili poteškoćama u prestanku pušenja na video kioscima u četiri grada: Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku.
Riječki video-stup bi će postavljen sutra na Korzu pored zgrade Grada Rijeke, a svaka objavljena video izjava automatski se uključuje u nagradnu igru. Snimke se mogu pogledati na internetskoj stranici www.bivsi.hr, a na istom mjestu će se i glasati za najduhovitiji prekid.
Pušači će također moći izračunati koliko novca troše na cigarete, koji su tip pušača i pronaći korisne savjete.
Pušenje je glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače
Ako je suditi prema ležernom pristupu kampanje, ciljana skupina su u prvom redu mlađi ljudi, ali i svi koji se tako osjećaju. Dr. Brborović kaže da su upravo tridesete i četrdesete najbolje godine za prestanak pušenja.
– Vrijeme je to kad se zasniva obitelj i općenito mijenja stil života. Ovom kampanjom želimo promijeniti neke od tipičnih zabluda koja pušače nerijetko vezuju uz zabavniji život dok se nepušače još uvijek tretira kao dosadne i manje zabavno društvo, istaknuo je Brborović.
Pokroviteljica kampanje je Jadranka Kosor, partneri kampanje su uprave gradova u kojima se provodi dok su stručnu i finacijsku potporu »Bivšima« dali Hrvatsko pulmološko društvo, Hrvatsko onkološko društvo i Hrvatsko psihijatrijsko društvo te farmaceutska kompanija MSD.
Nemilosrdna statistka kaže da danas u svijetu od posljedica pušenja godišnje umire oko pet milijuna ljudi, a za manje od deset godina, točnije 2020. godine prema predviđanjima Svjetske zdravstvene organizacije ta će se brojka udvostručiti.
Pušenje je glavni rizični čimbenik za razvoj raka bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnoga mjehura, gušterače, a i rak vrata maternice i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše.
Pritom je sasvim svejedno je li riječ o aktivnom ili pasivnom pušaču. Pušenje kod dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene plućne funkcije.
– puši trećina Hrvata
– 37,3 posto Riječana puši
– najveći broj pušiti počinje sa 18 godina
– većina puši kutiju dnevno
– polovica pušača barem je jednom u životu prestala pušiti
– cigareta godišnje u Hrvatskoj odnese 10.000 života
