Postaje Kostrena – Urinj, Paveki, Vrh Martinšćice i Krasica uz ranije parametre mjere i razinu amonijaka, merkaptana te lebdećih čestica
Primorsko-goranska županija, točnije njen Nastavni zavod za javno zdravstvo, upravljanje mjernim stanicama preuzet će najvjerojatnije tek krajem ove ili početkom iduće godine, pod uvjetom da se dogovor s Inom formalizira potpisivanjem ugovora. Razlog tome je, objašnjava ravnatelj NZJZ-a Vladimir Mićović, ugovor koji Ina ima s Ekonergom, tvrtkom koja je novu mjernu opremu ugradila i koja je, prema odredbama ugovora, zadužena za njeno održavanje u prvih godinu dana.
– Još smo u pregovorima s Inom, razmatra se mogućnost prenošenja tog ugovora na Nastavni zavod i prije isteka roka od godinu dana. Cilj je da Nastavni zavod preuzme kontrolu nad održavanjem kako bi pravovremeno mogli reagirati u slučaju kvara i pozvati servisere, a ujedno bi se otklonile i sumnje u mogući sukob interesa, koje su neminovne u slučaju kada zagađivač ujedno obavlja mjerenja zagađenja – kazao je Mićović.
Preostale tri stanice, Paveki, Vrh Martinšćice i Krasica puštene su u rad potkraj siječnja, nakon što je u njima ugrađena nova mjerna oprema, a za vrijeme njihova remonta kakvoća zraka nadzirala se samo na jednom punktu, u netom dovršenoj stanici Kostrena – Urinj. Takva organizacija remonta izazvala je još i prije početka rekonstrukcije mjernih stanica niz osuda građanskih udruga koje su od županije tražile angažiranje pokretnih mjernih stanica, smatrajući da je nedopustivo da područje oko rafinerije mjesecima bude bez adekvatnog nadzora mogućeg zagađenja. Takvi zahtjevi pokazali su se opravdanima sredinom siječnja, kada je na jedinoj stanici koja je tada radila, onoj u Urinju, zabilježeno prekoračenje kritičnih vrijednosti SO2, zbog čega je načelnik Općine Kostrena Miroslav Uljan bio proglasio posebne mjere zaštite zdravlja ljudi i okoliša.
Bolja kontrola
Jesu li granične vrijednosti tada prekoračene i na drugim područjima oko rafinerije, ostalo je nepoznato, no bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić tada je izajvio da bi proglašenja posebnih mjera zaštite na području Bakra i Kostrene bila češća da su mjerne postaje dosad radile kako treba. Često se, naime, događalo da postaje budu u kvaru što bi, tvrde u Ini, ugradnjom nove mjerne opreme trebalo postati stvar prošlosti.
Obnova mjernih stanica, prema objašnjenju iz naftne kompanije, osigurat će bolje praćenje kvalitete zraka u okolici Rafinerije nafte Rijeka. – Nove postaje rade na istom principu analizatora kao i do sada, s tim da se, uz već mjerene parametre, mjere i dodatni, poput razine amonijaka, merkaptana, lebdećih čestica i drugih, kako bi se javnosti pružila što kvalitetnija slika o kakvoći zraka – stoji u dopisu iz Ine.
U Gradu Bakru takve najave dočekane su suzdržano jer je, prema mišljenju gradonačelnika Klarića, prerano govoriti hoće li novi sustav biti bolji od starog.
– Iskreno se nadam da će praćenje kvalitete zraka biti bolje nego do sad, no to ćemo tek vidjeti. Pomno ćemo pratiti rad novih mjernih postaja, ali i način njihova održavanja i izvještavanja javnosti o izmjerenim rezultatima.
Otkloniti povod sumnjama
Vjerujem da su i u Ini shvatili da je to pitanje od izuzetne važnosti za nas u lokalnim zajednicama na ovom području te da nećemo olako prijeći preko bilo kakvih nepravilnosti. Stoga od njih očekujemo transparentnije izvještavanje javnosti, kako o izmjerenim vrijednostima, tako i o održavanju i radu mjernih stanica – kazao je Klarić.
Transparentnije praćenje mjerenih parametara i kvalitetnije održavanje osigurat će se jedino potpunim prepuštanjem mjernih postaja na upravljanje županiji, smatra načelnik Općine Kostrena Miroslav Uljan.
– Tražili smo novu mjernu opremu i vjerujemo da će mjerenje sada biti bolje. Očekujemo da se čim prije potpiše ugovor između Primorsko-goranske županije, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i Ine, kojim će održavanje mjernih stanica preuzeti županija, dok će ga Ina samo financirati. Takav način upravljanja radom mjernih stanica sigurniji je za sve nas koji živimo u blizini rafinerije i smatram da bi ostavljao daleko manje prostora sumnjama u sukob interesa i neadekvatno praćenje kvalitete zraka – kazao je Uljan.
Nezavisan monitoring