Šesti dan prosvjeda protiv Gadafijeve diktature

Svijet osupnut Gadafijevom okrutnošću

Jagoda Vukušić

U gradu koji je podnio najveći teret libijske revolucije, u Bengaziju,  jedna se vojna postrojba pobunila i sukobila s gardom lojalnom Gadafiju



Libijski prosvjednici slavili su u ponedjeljak ujutro na ulicama Bengazija tvrdeći da je drugi najveći grad u Libiji u potpunosti pod njihovom kontrolom, a po prvi put od kada su prije šest dana počeli nemiri u Libiji, sukobi su se proširili i na ulice i trgove  Tripolija.



Vojni zrakoplovi su jučer bojevim streljivom pucali na protuvladine prosvjednike, izvijestila je televizijska postaja Al Jazeera, no tu se vijest nije moglo neovisno potvrditi. Kako se prosvjed prelio iz žarišta pobune Bengazija neke organizacije i novinske agencije javile su, pozivajući se na informacije dobivene od stanovnika libijskih gradova, da  je libijska oporba preuzela nadzor nad nekoliko gradova na istoku zemlje. »Pali su mnogi gradovi, osobito na istoku i na obali. Vojska se pridružila« pobuni naroda protiv Gadafija, prenio je AFP riječi predsjednice FIDH-a (Međunarodnog saveza liga za ljudska prava) Suair Belasen, koja je spomenula Bengazi i Sirt. Osim toga, dva libijska borbena zrakoplova i dva civilna helikoptera neočekivano su sletjeli na Maltu, izjavili su očevici, a prema vojnim izvorima piloti zrakoplova zatražili su politički azil. Malteške vlasti priopćile su da su libijski piloti pobjegli iz zemlje kako ne bi trebali bombardirati prosvjednike.





Kratak je to sažetak zbivanja tjekom noći s nedjelje na ponedjeljak kada je u okršajima između Libijaca koji zazivaju slobodu i demokraciju i poklonika diktatora sa ili bez uniforme, ubijeno još najmanje 60 osoba, čime se ukupan broj poginulih penje na 233.


Čak i dok je Gadafijev sin Saif al-Islam Gadafi na televiziji u nedjelju  naciji govorio o odlučnosti svoga oca da se za vlast bori do posljednjeg čovjeka, ali i obećavao reforme, na ulicama Tripolija trajali su sukobi.


Prema novinskim izvješćima nastalim na osnovu svjedočenja Libijaca, na prosvjednike su s krovova kuća pucali snajperisti, dok su ih Gadafijevi ljudi po ulicama naganjali autima, pucajući u maniri američkih akcijskih filmova.


Prije zore prosvjednici su zapalili sjedište jedne televizijske i radijske postaje u Tripoliju, uništene su i vladine zgrade, policijske postaje i uredi revolucionarnih odbora, prenio je France presse.


Sukob vojske s Pretorijancima


Svjedoci tvrde da su okršaji trajali sve do ponedjeljka ujutro kada je odjednom zavladalo zatišje, a od svega ostao samo trag dima koji je sukljao iz policijskih stanica oko kojih su se te noći vodile najogorčenije borbe.


Grad je ujutro izgledao kao napušten, ulice su bile puste, restorani, uredi i škole prazni, jedino su dva tri pekara otvorila svoje radnje.


Tripoli još nije svjedočio većim prosvjedima i nasilju, što je svakako znak koliko se u šest dana povećao broj onih koji u Libiji zahtijevaju promjene i odlazak najdugovječnijeg arapskog diktatora.


U gradu koji je podnio najveći teret revolucije, u Bengaziju,  neki očevici tvrde da se jedna vojna postrojba pobunila i sukobila s pripadnicima garde lojalne libijskom čelniku Gadafiju.


Voditelj jedinice intenzivne skrbi u glavnoj bolnici u Bengaziju Habib al-Obaidi rekao je za Reuters da su pripadnici vojne postrojbe u bolnicu dovezli vojnike ranjene u sukobima s Gadafijevom osobnom gardom.


Njegove izjave osnažio je i odvjetnik Mohamed al-Mana koji je kazao da su mu vojnici rekli da su se »sukobili s Pretorijanskom gardom i da su se pridružili narodu u pobuni«. Njihove riječi potvrdili su i drugi očevici.


CNN je, pozivajući se na očevice, javio da su prosvjednici upotrijebili automobil napunjen eksplozivom i tenk u napadu na vojarnu u Bengaziju.


Do izgreda je došlo kada je povorka prolazila kraj kompleksa vojarni Alfadel Abu Omar, gdje su, po izjavi jednog svjedoka za CNN, vojnici počeli pucati na građane u povorci.


Sukob je ekskalirao, a prosvjednici su napunili najmanje jedan automobil s eksplozivom i zabili ga u zid vojarne. Snage sigurnosti potom su pucale na prosvjednike koji su se pokušali probiti u vojarnu.


Na južnoj ogradi vojarne, prosvjednici su u međuvremenu dovezli tenk u drugom pokušaju da se probiju.


Rast cijene nafte


Spirala nasilja u Libiji, članici OPEC-a koja je značajan europski opskrbljivač nafte, zabrinula je investitore i podigla cijenu nafte.


U Italiji, koja je i kao bivši kolonijalni vladar najpovezanija s tom zemljom, počele su padati dionice na burzama, dok u Libiji brojne strane tvrtke ozbiljno razmišljaju o evakuaciji svojih radnika.


Prvi ozbiljan napad na neko strano postrojenje zbio se nedaleko Tripolija kada je grupa od oko 500 Libijaca napala Južnokoreansku naftnu konstrukciju i ranila pet osoba.


Napadnute su i neke turske kompanije koje u Libiji rade na projektima vrednijim od 15 milijardi $. Iako zasad nije zabilježen ni jedan napad na turske radnike, a i libijska vlada se obvezala isplatiti kompenzaciju za počinjenu štetu, tursko Ministarstvo vanjskih poslova je ipak evakuiralo već više od 580 Turaka. 


Koalicija libijskih muslimanskih lidera objavila je poziv svim muslimanima da bitku protiv libijskog vodstva shvate kao svoj zadatak. »Oni su demonstrirali potpunu aroganciju i nastavili, čak i pojačali krvave zločine protiv čovječnosti, stoga je pobuna protiv njih naš božanski zadatak«, kazala je grupa nazvana Mreža slobodnih ulema Libije.




Libijski ministar pravosuđa Mustafa Mohamed Abud Al Jeleil podnio je ostavku zbog »prevelike upotrebe nasilja protiv prosvjednika«, objavio je libijski privatni dnevnik Quryna. Na svojoj internetskoj stranici novina je objavila da je telefonom razgovarala s ministrom, ali do potvrde te informacije nije se moglo doći. Kao još jedan od dokaza da dolazi do raskola u službenom Tripoliju, doživljena je i vijest al-Džazire koja je javila da je libijski predstavnik u Arapskoj ligi Abdel al-Honi podnio ostavku zbog »nasilnog gušenja prosvjeda«. Pukotina razdora unutar libijskog vodstva postala je vidljiva nakon što se u javnosti oglasio donedavni vladin glasnogovornik Mohamed Bayou koji je za Reuters izjavio da je libijsko vodstvo pogriješilo kada se okrenulo nasilju umjesto da počne dijalog s prosvjednicima.


Europski ministri vanjskih poslova osudili su eskalaciju nasilja u Libiji, pred sastanak na kojem će pokušati dogovoriti zajednički pristup masovnim prosvjedima protiv režima u više arapskih zemalja. »Krajnje smo zabrinuti i stoga koordiniramo moguću evakuaciju građana Europske unije iz Libije«, izjavio je britanski šef diplomacije William Hague po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a u Bruxellesu. Italija, koja se pribojava velikog vala izbjeglica iz sjeverne Afrike, protivi se zauzimanju čvrstog stajališta prema libijskom vođi Gadafiju.»Italija je kao što znate najbliži susjed Tunisu i Libiji i stoga smo krajnje zabrinuti zbog mogućih posljedica na migrantska kretanja na južnom Sredozemlju«, rekao je u nedjelju navečer talijanski ministar vanjskih poslova Franco Frattini. »Ne smijemo ostaviti dojam da izvozimo našu demokraciju. Moramo podržati i pomoći pomirenje, ali Europa se ne smije miješati«, dodao je Frattini.S druge strane, nekoliko ministara traži vrlo oštar pristup prema libijskom vođi Gadafiju. Njemački ministar Hoyer ističe da »EU ne smije dopustiti nasilje«, luksemburuški ministar vanjski poslova Jean Asselborn je rekao da »EU ne može surađivati s režimom koji strijelja svoje ljude«.Finski ministar vanjskih poslova Alexander Stubb zauzeo se za to da EU uvede sankcije protiv Gadafijeva režima.


Članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC), Libija je četvrti afrički proizvođač nafte iza Nigerije, Alžira i Angole, s dnevnom proizvodnjom od 1,8 milijuna barela i zalihama procijenjenima na 42 milijarde barela. Kada je 1969. godine pukovnik Gadafi došao na vlast, naftne tvrtke u Libiji bile su uglavnom u američkom vlasništvu i crpile su svakog dana više od 2 milijuna barela. Gadafi je brzo nacionalizirao naftni sektor i ograničio proizvodnju te osnovao Nacionalnu naftnu industriju koja je sa stranim tvrtkama osnivala mješovita poduzeća.Poslije 20 godina zamrznutih odnosa s Libijom, zapadne tvrtke pohrlile su u tu sjevernoafričku zemlju kako bi sudjelovale u javnim natječajima za eksploataciju. Oko četrdeset stranih tvrtki iz cijelog svijeta sudjelovalo je u četiri kruga javnih natječaja za eksploataciju naftnih polja. Cilj je povećati proizvodnju sa sadašnjih 1,8 milijuna barela nafte na dan (mbd) na 3 mbd u 2013. godini za što treba uložiti 30 milijarda dolara. Također Libija želi razviti svoju proizvodnju plina. Dokazane zalihe plina OPEC procjenjuje na 1.540 milijarda prostornih metara. U tri godine Libija je gotovo udvostručila izvoz prirodnog plina s 5,4 milijarda  m3 u 2005., na više od 10 milijarda m3 godišnje.