Bajs: Za Hrvatsku bi 2011. trebala biti rekordna godina što se tiče kruzera

Područje Jadrana ima prostora za povećanje prometa. Priroda, kultura, luke sa svojim karakterističnim zaleđima čine Jadran vrlo zanimljivim za kompanije. I Rijeka je napravila jako dobar posao najavljujući dolazak prvih kruzera, kaže Carla Salvado, direktorica odjela kruzinga Lučke uprave Barcelona

S oko 2,3 milijuna putnika barcelonska je luka što se tiče kruzinga prva luka na Mediteranu, te treća u svijetu, a čelno mjesto na karti mediteranskih kruzing destinacija čvrsto drži već desetu godinu zaredom. Što ustvari kruzing znači za ovo područje možda ipak najbolje pokazuje činjenica da prihod od kruzinga čini pet posto ukupnih prihoda, ali se čak 15 posto troškova odnosi na ovaj segment.

Kako prva kruzing-luka na Mediteranu ustvari posluje i na čemu temelji svoju uspješnost posvjedočio je prošlog tjedna i hrvatski ministar turizma Damir Bajs koji je zajedno sa suradnicima i hrvatskim novinarima obišao luku i pogledao Barcelonu s mora. Kruzing je, naime, u Hrvatskoj u porastu i bilo je vrijedno usporediti razvoj industrije na hrvatskoj obali Jadrana s najboljima. Lani je u Hrvatskoj ostvareno 856 kružnih putovanja, odnosno 11,3 posto više, s time da je na tim brodovima stigao 1,1 milijun putnika (7,5 posto više) čime je u pet godina promet udvostručen.

U deset godina 90 milijuna eura

Preduvjet zadržavanja pozicije vodeće luke za kruzing na Mediteranu, svjesni su u Barceloni, jesu stalna ulaganja i kompletna usluga. U luku je u posljednjih desetak godina uloženo oko 90 milijuna eura. Uz ostalo, građeni su novi terminali za kruzere kako bi se pratilo kompanije i sve veće brodove koje grade. U početku, nakon Olimpijskih igara, građen je terminal za brodove do 170 metara, što dakako kasnijih godina nije bilo dovoljno obzirom da u luku dolaze brodovi dugi preko 300 metara.  U luku se ulaže po prinicpu javno-privatnog partnerstva.

Grupa Carnival je tako u Carnival terminal uložila 20 milijuna eura. Ova je kompanije interes našla našla birajući barcelonsku luku kao polazišnu luku odnosno home port. Danas većinu kruzing prometa u Barceloni, točnije oko 65 posto, čine putnici kojima je luka polaska ili dolaska, odnosno vraćanja s putovanja. Na taj način se boravak gostiju produžuje, daje više posla ovdašnjoj zračnoj luci, hotelima, trgovcima i općenito turističkoj industriji grada.

Bajs pohvalio Rijeku

Osim  što će ove godine po prvi put kruzeri uploviti u Rijeku, potvrđeno je i rekordnih 250 uplova u splitsku luku, u većem broju ovi brodovi dolaze i u Zadar, a velike napore u tom smjeru su napravili i u Šibeniku.

– Prema najavama luka, ali i brodara ovo bi u Hrvatskoj trebala biti rekordna godina što se tiče kruzera. Rijetkost je da postoji šest luka na talo malom prostoru i to je naše bogatstvo jer kompanije mogu imati nekoliko različitih tura na jednom području – komentirao je ovogodišnje najave ministar Bajs ističući kako očito postoji i potpora lokalnih samouprava razvoju kruzing turizma. Suradnja države, luka i lokalnih samouprava je ključ. Istaknuo je i kako Hrvatska neće ponoviti greške koje su radili u Barceloni, primjerice gradnju premalih gatova šte se potvrdilo u Dubrovniku koji može primiti brodove i do 300 metara. Uspoređujući luke u Dubrovniku i Barceloni, ministar je istaknuo kako dubrovačka luka ima upola manji kapacitet što je obzirom na veličinu i snagu Barcelone vrlo dobro. Dolazak kruzera u riječku luku je pak ocijenio vrlo bitnim pomakom.

– To je vrlo bitna poruka i znak da ovaj kraj Hrvatske privlači kruzing industriju. Za Rijeku je to poseban iskorak jer to što postoji luka za prekrcaj tereta nije prednost već taj dio treba odvojiti od turističkog segmenta. Taj novi momenat samo dokazuje napore koje su u luci i šire napravili da privuku kruzing kompanije – rekao je Bajs.

Hrvatskoj nagrada kao top odredištu

Možda najbolji pokazatelj potencijala Hrvatske za kruzing putovanja je, osim povećanja prometa, i nagrada za najbolje odredište za kruzere u 2009. Naime, Hrvatska je uz Tursku lani proglašena top kruzing-destinacijom te dobila nagradu Excellence Cruise Award.

Na hrvatskoj obali Jadrana bez premca prvo mjesto najpoželjnijih destinacija i dalje drži Dubrovnik koji je za neke brodove i luka polaska. Na Dubrovačko-neretvansku županiju tako otpada čak 75 posto prometa s kruzera, dok je drugo omiljeno odredište Split koji svake godine prima sve više ovih pravih plovećih gradova.   

Treba vremena

Ove godine konačno je i Rijeka upisana na kartu kruzing destinacija. Naime, u svibnju bi trebala stići tri kruzera, Black Watch, Golden Iris te Oriana čime će se konkretizirati napori oko dovođenja plovećih gradova u grad na Rječini. Lani su, da podsjetimo, predstavnici Lučke uprave i turističkog gospodarstva otišli predstaviti Rijeku na najveći sajam kruzinga u Miami.  

Novi moment u hrvatskoj kruzing priči – konačno definiranje Rijeke kao jedne od točaka uplova plovećih gradova, prilikom obilaska barcelonske luke prokomentirala nam je Carla Salvado, direktorica odjela kruzinga Lučke uprave Barcelona te potpredsjednica Medcruise-a, udruženja mediteranskih kruzing luka. Članice Medcruise-a su i hrvatske luke Dubrovnik, Split, Zadar, Korčula, Šibenik i Rijeka. Salvado je tako podsjetila kako kruzing kompanije svoje itinerere planiraju po dvije godine unaprijed.

– Dakle treba vremena da se uspostave veze i poveća broj putnika. Rezultate ćete vidjeti tek nakon minimalno dvije godine od dogovora s kruzing kompanijom. U ovom se poslu ništa ne događa preko noći. Mislim da je Rijeka napravila jako dobar posao što se vidi po tome da se ove godine najavljuje dolazak prvih kruzera u luku. Industrija općenito raste i potencijala ima, uz što je vrlo važno da su kolege u Rijeci vrlo aktivni, rekla je Salvado napominjući kako je ugovaranje poslova po dvije godine unaprijed dobra stvar jer daje i luci, ali i destinaciji vremena da se pripremi za dolazak gostiju.

Velik broj luka na hrvatskoj obali Jadrana, dakle na, realno gledano, malom području, koje se natječu za dolazak kruzera ipak ne vidi kao problem. Dapače u trenutnoj situaciji skupe nafte to je čak i prednost. Kako bi uštedjele na gorivu, kruzing kompanije se sve više odlučuju na sporiju plovidbu brodova čime se štedi nafta, ali isto tako skraćuju relacije. Brodovima treba više vremena da stignu od jedne točke do druge pa tako ni blizina luka nije velik problem.

Potencijali Kvarnera

O potencijalima Kvarnera i Sjevernog Jadrana kao zanimljive destinacije direktorica kruzinga u barcelonskoj luci napominje kako upravo raznolikost tog područja predstavlja njegovu komparativnu prednost.– Ako ste na Karibima vidjeli jedan otok, vidjeli ste ih sve. A ovdje to nije slučaj i mislim da svako mjesto sa svojom različitošću ima nešto čime može zainteresirati gosta. Na Mediteranu općenito je naša snaga u različitosti luka i destinacija u koje brodovi na kružnim putovanjima uplovljavaju, istakla je Salvado dodajući kako je Jadran trenutno ključna točka u Mediteranu, područje koje još uvijek ima prostora za povećanje prometa kruzera. Priroda, kultura, dvije glavne luke – Venecija i Dubrovnik, ali i više drugih luka sa svojim karakterističnim zaleđima čine ovo područje vrlo zanimljivim za kompanije. One stalno traže nove destinacije, nove luke, jer na Mediteran svake godine dovode više brodova, sve većih kapaciteta. Uz to je na brodovima sve više putnika koji su već bili na kružnom putovanju i žele vidjeti nešto novo. Sama Barcelona je, dakle, već deset godina luka broj jedan za kruzere na Mediteranu, međutim, ondje su svjesni kako je raznovrsnost ponude i brojnost destinacija ipak prije prednost negoli nedostatak.– Da je Barcelona jedina na Mediteranu, sigurno ne bismo imali ovoliko putnika. Sve luke trebaju jedne druge i stoga surađujemo s drugima, kazala je Salvado.  Inače, glavni konkurent Barceloni je Cittavechia u Italiji. Put kojim su krenuli u ovoj metropoli zanimljiv je po tome što su razvoj kruzinga temeljili na imidžu zemlje. Prije ikakve gradnje, s nacionalnom se turističkom organizacijom krenulo u jaku promidžbenu kampanju kako bi se stvorila dobra percepcija Španjolske i Barcelone kao zanimljive destinacije i za goste s kruzera.  

Niže cijene

Govoreći o potrošnji ovih gostiju, Salvado je pak navela kako je potrošnja usko povezana sa zadovoljstvom gostiju. Ako se turisti u nekoj destinaciji osjećaju dobro, tada će ondje potrošiti više novca i stoga cjelokupna zajednica destinacije mora raditi zajedno kako bi potakla veću potrošnju. Konkretno, gosti s kruzera u Barceloni prosječno na dan ostave po 90 eura. U Dubrovniku se pak troši oko 50 eura na dan. A atraktivnost Barcelone ne može se svesti samo na jedno već je čini čitava lepeza detalja koji grad, odnosno destinaciju čine onime što ona danas jeste. Od Gaudija i Picassa do nogometne momčadi Barcelone.

Kometirajući pak činjenicu da je kruzing industrija i u kriznim godinama uspjela ostvarivati rast, Salvado je rekla kako su se kompanije padu potrošnje i štednji na putovanjima uspješno othrvale snižavajući cijene svojih aranžmana. Uz što se išlo u jake promidžbene kampanje.– Ne treba zaboraviti da je putovanje na jednom takvom brodu ustvari cjenovno vrlo konkurentno hotelskom smještaju, apartmanima, city-breakovima. Općenito odmoru na kopnu. Uz to su kompanije uložile puno truda u smanjenje marži i troškova, kao i promotivne kampanje, pojasnila je direktorica kruzinga u luci Barcelona gdje ove godine očekuju ostvarenje prometa od dva i pol milijuna putnika, dakle oko 200 tisuća putnika više nego lani.