Hrvatska liječnička komora traži odgodu primjene pravilnika zbog manjkavosti kriterija uvjeta za rad
Riječki liječnici koji uz svoj redovan posao u nekoj od državnih zdravstvenih ustanova rade i u privatnoj praksi, zasad još nemaju dopusnice potpisane od ravnatelja koje im to omogućavaju.
Prema riječima dr. Vladimira Mozetiča, ravnatelja poliklinike Medico, najveće privatne zdravstvene ustanove na ovom području, u kojoj uz stalno zaposlene radi i dvadesetak vanjskih suradnika iz državnih ustanova, u tijeku je finaliziranje ugovora između javnih i privatnih ustanova koji će to omogućiti. On očekuje da će unatoč novim i po mnogima upitnim kriterijima koje propisuje novi pravilnik Ministarstva zdravstva o radu liječnika iz državnih službi u privatnim uvjetima koji je stupio na snagu početkom mjeseca, velika većina nastaviti dosadašnju suradnju u poliklinici Medico.
– Svi naši vanjski suradnici i dosad su radili po zakonu, a tako će biti i u buduće. U ovom trenutku svi naši pacijenti koji su bili naručeni kod nekog od specijalista iz državne ustanove koji kod nas radi kao vanjski suradnik, »prenaručuju« se, ističe dr. Mozetič koji predviđa da će potrebni ugovori i dopusnice biti potpisani kroz tjedan dana pa se u skladu s tim i naručuju pacijenti za svoje nove termine.
Financijski gubici
Ipak, zbog činjenice što je pravilnik o uvjetima pod kojima liječnici iz državnih ustanova smiju raditi u privatnoj praksi stupio na snagu prije nego što su državne ustanove uopće prikupile potrebne podatke i stigle izdati dopusnice, mnoge će privatne ustanove pretrpjeti i određene financijske gubitke.
Ravnatelj riječkog Medica procjenjuje da će ova ustanova praznim hodom do potpisivanja ugovora i povratka vanjskih suradnika financijski biti na gubitku na razini cjelokupnog prometa poliklinike od jednog dana. Osim toga, privatne ustanove uvelike ovise i o ugledu među pacijentima koji su spremni platiti željenu zdravstvenu uslugu kod izabranog liječnika pa prolongiranje termina mnogi vide i kao lošu marketinšku poruku.
Druga zamjerka je kriterij prema kojem najviše pedeset posto liječnika s određene klinike može imati dopusnicu za rad kod privatnika. Već sad se postavlja pitanje po kojem će se kriteriju o tome odlučivati unutar bolnica i klinika te prema čijem diskrecijskom pravu će nekim specijalistima biti dozvoljeno da rade u privatnoj praksi, a drugima zabranjeno.
Očekivano, u riječkom Medicu najveći broj vanjskih suradnika iz državnih zdravstvenih ustanova čine specijalisti iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka, dok dio njih u znatno manjem broju dolazi iz Klinike za ortopediju u Lovranu i opatijske Thallassotherapije. KBC Rijeka kao jedna od najvećih državnih bolnica broji gotovo 400 specijalista, a više od trećine imalo ih je dopusnice za rad u privatnoj praksi. Tako je početkom prošle godine dopusnicu za rad u privatnoj praksi imalo sveukupno 144 liječnika-specijalista iz riječkog KBC-a.
Teorija i praksa
Novi pravilnik prema mišljenju liječnika ima nedostatke pa je iz Hrvatske liječničke komore resornom ministarstvu prošli tjedan odaslan dopis u kojem se traži odgoda primjene pravilnika zbog njegove manjkavosti.
Glavni nedostaci vide se u kriteriju po kojem je uvjet za rad državnih liječnika u privatnoj praksi prosječno izvršenje posla po određenoj medicinskoj djelatnosti na nacionalnoj razini po specijalisti.
Po takvom kriteriju dio klinika i kliničkih zavoda na koje se često upućuju pacijenti s drugih klinika na dodatne pretrage, neće uspjeti ući u krug djelatnosti čiji liječnici uopće imaju pravo za rad u privatnoj praksi jer takvi postupci ulaze u prosječno izvršenje rada one klinike s koje je pacijent upućen.
U praksi je situacija posve drugačija: dio klinika čiji liječnici zbog, po takvim kriterijima, slabog izvršenja posla neće imati uopće dozvolu za rad u privatnoj praksi, zapravo imaju duge liste čekanja i iznadprosječno velik broj postupaka.
