Gubljenje radnih prava

U strahu od otkaza 1300 ravnatelja tuži državu!

Ingrid Šestan Kučić

Ravnateljima osnovnih i srednjih škola te đačkih domova do kraja godine bit  će obustavljeni ugovori o radu, bez obzira na mandat,  a izgubit će i radna prava 



Moguće da će ravnatelji, po isteku mandata, završiti na ulici, umjesto  da ih se preraspodjeli na druga radna mjesta 



Razlog  traženja pomoći Ustavnog suda, prema riječima predsjednice Udruge  hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzane Hitrec, činjenica je da će  posljednjeg dana ove godine svim ravnateljima prema novim zakonskim odredbama biti obustavljeni ugovori o radu, bez obzira koliko im  mandat još traje, a istovremeno će im se uskratiti cijeli niz dosadašnjih  radnih prava zbog čega bi se stotine ravnatelja doslovce moglo naći na  ulici, bez prihoda i bez radnog mjesta.


Plaća četiri mjeseca


– S prvim danom naredne godine svima nam se prekida mandat i  moraju se provesti novi izbori i to po novim uvjetima. Ono što je prvi  uvjet koji će ravnatelji morati imati je licenca, a istovremeno licenciranje ravnatelja u Hrvatskoj uopće nije zaživjelo.


Do sada smo imali ugovore na neodređeno radno vrijeme, a novi zakonski propisi kažu da  ćemo dobiti ugovore o radu na određeno radno vrijeme. Time se naša  radna prava bitno mijenjaju, jer mi smo svoja radna mjesta odavno izgubili.


Prema dosadašnjem Zakonu škole su imale obvezu ravnatelje po  isteku mandata rasporediti na odgovarajuće radno mjesto ili ih pak  proglasiti tehnološkim viškom, što je značilo da su imali prednost pri  zapošljavanju u nekoj drugoj ustanovi.


Novi Zakon takvo pravo u potpunosti ukida. Naime, sve što će ravnatelj po isteku mandata ili njegovog prekida dobiti je isplata plaće naredna četiri mjeseca, a nakon toga  ide direktno na Zavod za zapošljavanje, bez ikakvih povlastica. Smatramo to tragičnim, jer poznato je da školski odbori biraju ravnatelje i  uopće pri tome ulogu ne mora imati njihova stručnost, upozorava Hitrec.


Ispolitizirani školski odbori


Ono od čega velik broj ravnatelja strepi, dodaje, činjenica je da su  mnogi školski odbori ispolitizirani, jer od devet članova čak ih se pet  bira po političkoj osnovi. To posebno dolazi do izražaja u malim sredinama gdje ključnu odluku prilikom odabira ravnatelja često nemaju  njegove kompetencije već političke sklonosti.


– Smatramo da smo stavljeni u drugačiji položaj nego drugi zaposlenici u odgojno-obrazovnom sustavu.


Nismo bili skloni rješenju da  tražimo pomoć Ustavnog suda, međutim iscrpili smo sve druge mogućnosti i to bez rezultata. Ponovo se najavljuju izmjene Zakona i ukoliko u tim izmjenama budu ugrađeni naši zahtjevi mi ćemo prijedlog  Ustavnom sudu povući, zaključuje Hitrec.