Odštete za 100-postotnu invalidnost kreću se od 800.000 do 900.000 kuna, a pacijent ima i pravo na mjesečnu naknadu za tuđu pomoć
ZAGREB - Hrvatske su bolnice zbog liječničkih pogrešaka i nesavjesnog liječenja u proteklih desetak godina pacijentima isplatile milijunske iznose, a neki od liječnika osuđeni su i na zatvorske kazne. Procjenjuje se da se protiv bolnica vodi oko 1.500 sudskih parnica, uglavnom privatnih, u kojima se traži naknada štete.
U jednom od rijetkih kaznenih postupaka, u veljači ove godine nepravomoćno je na bezuvjetnu zatvorsku kaznu od dvije godine osuđena liječnica đurđevačkog Doma zdravlja Vesna Tafra-Kovačić, zbog nepružanja pomoći pacijentu koji je nakon hitnog poziva umro. Liječnica je u tri navrata odbila otići u stan pacijenta koji je iste noći umro od šoka zbog iskrvarenja. Liječnica je procijenila da stanje nije ozbiljno, te je od obitelji tražila da joj se u ambulantu dostavi medicinska dokumentacija, a na treći je poziv u hitnu intervenciju poslala medicinsku sestru i vozača.
Zatvorske kazne
Zbog propusta u kojem je život izgubila 11-godišnja djevojčica, liječnica i medicinska sestra križevačke hitne pomoći, Dubravka Puljević i Nevenka Turčinović, osuđene su svojedobno na godinu i pol zatvora, ali je kazna naknadno zamijenjena uvjetnom.
– Svima je u interesu da toga bude što manje. Zato tražimo da se liječnici usavršavaju, da s pažnjom obavljaju svoj posao, a inzistiramo i da se napokon uvede osiguranje od profesionalne odgovornosti. Tako bi pacijenti dobili pravednu naknadu kad dođe do neželjenog ishoda liječenja, neovisno o tome je li se radilo o pogrešci ili ne. I slučaj Maškarin dugo se vuče bez konačne odluke, a čovjek ima životne potrebe i treba mu olakšati život – kaže Hrvoje Minigo, predsjednik HLK.
KBC Split » 2 MILIJUNA KUNA
KBC Rijeka » 1,7 MILIJUNA KUNA
Bolnica Pakrac » 1, 4 MILIJUNA KUNA
Klinika u Petrovoj » 1,2 MILIJUNA KUNA
—————————————————
Prosječna odšteta (za smrt roditelja ili djeteta) » 220 TISUĆA KUNA
Liječničke su pogreške ipak u većini predmet građanskih parnica, u kojima pacijenti ili njihove obitelji traže odštetu za posljedice pogrešnog ili nesavjesnog liječenja. Ove je godine jedna od dosad najvećih odšteta dosuđena KBC-u Split i Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, koji peteročlanoj obitelji i roditeljima preminule rodilje Anđe Crnogorac, moraju isplatiti gotovo tri milijuna kuna. Za smrt rodilje i bebe u lipnju 2003. godine, protiv liječnika Cicka Rebića još uvijek se vodi kazneni postupak zbog nesavjesnog liječenja. Prema podacima iz bolnica, golemu je odštetu dosad isplatio riječki KBC, u iznosu od 1,7 milijuna kuna. Pakračka je bolnica morala isplatiti odštetu od 1,4 milijuna kuna obitelji Zorice Banić, koja je umrla nakon što joj je 2005. godine u toj bolnici odstranjen žučni mjehur. Pacijentica je, kako je utvrđeno tijekom suđenja, umrla od istjecanja žuči u utrobu, što tijekom obrade pakrački liječnici nisu niti pokušali utvrditi.
Nagodba s pacijentom
U pravilu, odštete koje se u Hrvatskoj dodjeljuju oštećenim pacijentima za 100-postotnu invalidnost kreću se od 800.000 do 900.000 kuna, a pacijent ima i pravo na rentu, mjesečnu naknadu za tuđu pomoć i njegu, koju kontinuirano isplaćuje bolnica u kojoj se greška dogodila. Ima i slučajeva da se bolnica nagodi s pacijentom pa umjesto rente jednokratno isplati odgovarajući iznos. Podaci iz odvjetničke prakse govore da se prosječna odšteta za smrt roditelja ili djeteta kreće oko 220.000 kuna. Za najteže posljedice trajnog invaliditeta, kakve je pretrpio i Miroslav Maškarin, u više su slučajeva dosuđeni i višemilijunski iznosi.
Jednu od najvećih odšteta isplatila je Klinika za ženske bolesti i porode u Petrovoj, koja je zbog smrti rodilje obitelji isplatila odštetu od 1,2 milijuna kuna, a troje djece preminule rodilje dobilo je pravo na mjesečnu naknadu od 1.400 kuna po djetetu. Sporovi zbog liječničkih pogrešaka traju i desetljećima, pa je tako punih 20 godina trebalo da sud odredi odštetu od dva milijuna kuna KBC-u Split za smrt pacijentice Tatjane Đurić, koja je u dobi od 23 godine u toj bolnici još 1986. umrla zbog puknuća slijepog crijeva.
U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) prošle su godine primili 34 zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka zbog liječničke pogreške, no u većini se slučajeva utvrdi da se radi o komplikaciji liječenja.
