Po novom prijedlogu, proračun za razdoblje 2014-2020. iznosio bi 972 milijarde eura, što je 1,01 posto bruto nacionalnog dohotka u Europskoj uniji. Ukupni iznos koji je Van Rompuy predložio ostao je isti kao i u njegovu prijedlogu od prošlog tjedna, što je 75 milijardi eura manje od iznosa koji je predložila Europska komisija, ali je predložio određenu preraspodjelu sredstava.

Tako bi se za kohezijsku poltiku izdvojilo 10,6 milijardi više nego u prijedlogu koji je Van Rompuy iznio prošli tjedan, kada je za tu proračunsku stavku predložio smanjenje za 29,5 milijardi u odnosu na prijedlog Komisije, s 339 milijardi na 309,5 milijardi. Po novom prijedlogu za kohezijsku politku bi se izdvojilo 320,1 milijarda eura.

Na dobitku je i zajednička poljoprivrenda politika, za koju se predviđa osam milijardi eura više u odnosu na prošlotjedni prijedlog.

Najveći rezovi u novom Van Rompuyevom prijedlogu predviđeni su u sredstvima za poticanje konkurentnosti, rasta i zapošljavanja te u fondu za financiranje velikih prekograničnih infrastrukturnih projekata.

Van Rompuy je smanjio i sredstva predviđena za humanitarnu pomoć, promicanje ljudskih prava u svijetu, razvojnu pomoć trećim zemljama, pretpristupnu pomoć zemljama kandidatima te pomoć susjednim zemljama. Sredstva namijenjena za administraciju su ostala nepromijenjena.

Prema prvim reakcijama, ni novi Van Rompuyev prijedlog nema velikih izgleda da bude jednoglasno prihvaćan. Van Rompuy je djelomično zadovoljio Francusku s nešto manjim rezovima za poljoprivrednu politiku u odnosu na raniji prijedlog te najveće korisnike kohezijske politike, koja bi također trebala dobiti više u odnosu na prvotni prijedlog.

  Dok se lideri novih članica Europske unije, poput Slovenije i Mađarske, pribojavaju da će u novom sedmogodišnjem proračunu EU-a njihove zemlje ostati uskraćene za značajan dio novca, hrvatski premijer Zoran Milanović jučer nije pokazivao zabrinutost da bi štednja u zajedničkoj blagajni mogla bitno utjecati na Hrvatsku nakon što pristupi EU. 

Pojedinačno s liderima

Dvojica europskih dužnosnika susrela su se pojedinačno s liderima svih 27 zemalja članica EU-a te Hrvatske uoči summita o proračunu koji je zakazan za jučer i danas u Bruxellesu, ali bi se, prema procjenama medija, mogao i produžiti ako se šefovi država i Vlada ne budu mogli usuglasiti oko sedmogodišnjeg financijskog okvira. Zemlje članice podijeljene su na dva tabora – jedan zagovara smanjenje proračuna i štednju, pa ih nazivaju i »klubom škrtaca«, dok drugi žele da se iznos, osobito onaj namijenjen kohezijskoj politici, ne dira. Kohezijska sredstva namijenjena su projektima kojima se žele smanjiti razlike između bogatih i siromašnih regija Unije. Toj skupini tzv. prijatelja kohezije priklonila se i Hrvatska iako je premijer Milanović napomenuto da Hrvatska »ne sudjeluje toliko žestoko« u svim elementima rasprave o višegodišnjem proračunu. 

   Za Hrvatsku je, naime, važnije da se izbori da, kao članica EU-a, novac koji joj je namijenjen u jednoj proračunskoj godini može ugovarati i iskoristiti u naredne tri, a ne dvije godine, kako je sada planirano. O tome je Milanović razgovarao i s Van Rompuyem i Barrosom. 

  Vrijeme za uhodavanje

– Iznijeli smo ovdje ono što nas posebno zanima, a to je da imamo godinu dana više da potrošimo novac koji smo dobili za neki projekt prije nego što ga se mora vratiti natrag. Potrebno nam je to vrijeme dok se potpuno uhodamo, dok se stroj zagrije na radnu temperaturu. Nije to neki specijalan zahtjev, ali s obzirom na klimu ne možete biti sigurni ni u što. Šanse da to dobijemo postoje, ali ne želim ništa obećavati, kazao je Milanović, podsjetivši da je takvo pravilo vrijedilo za nove članice, poput Slovenije ili Češke. 

   Što se tiče rasprave o samom proračunu, premijer je ustvrdio da smatra »dobrim i poštenim« da se kohezijska sredstva ne smanjuju jer su siromašnije države EU-a potpuno otvorile svoja tržišta bogatijim članicama i nešto zaslužuju zauzvrat. 

   – To je razvojni novac koji se troši vrlo strogo, a ne kao što se nekad trošio u Hrvatskoj, zaključio je Milanović.