Hrvatska bi od EGF-a mogla imati koristi tek nakon što pristupi EU ali u ovom je trenutku čak i to upitno: zbog štednje u zajedničkom europskom proračunu, dio zemalja članica traži da se EGF ukine
ZAGREB Hrvatski radnici koji su posljednjih godina ostajali bez posla mogli su samo sa zavišću gledati svoje kolege u Europi koji bi se našli u sličnoj nevolji: umjesto da budu zaboravljeni na burzi, radnici iz zemalja članica Europske unije mogli su se barem nadati da će naći novi posao zahvaljujući, među ostalim, i novcu iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF).
Fond je osnovan još 2006. godine s ciljem da se pomogne otpuštenim radnicima da razviju nove vještine i vrate se na tržište rada. Nema tome davno da je, primjerice, Danska dobila pomoć od 6,5 milijuna eura da bi prekvalificirala 550 radnika proglašenih viškom u tamošnjem brodogradilištu.
Hrvatska bi od EGF-a mogla imati koristi tek nakon što pristupi EU ali u ovom je trenutku čak i to upitno: zbog štednje u zajedničkom europskom proračunu, dio zemalja članica traži da se EGF ukine.
Taj se zahtjev, kako navode europski mediji, pojavio u okviru pregovora o sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. Tome se usprotivio dio zastupnika EU parlamenta, čiji se odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja na ovotjednoj sjednici založio ne samo za zadržavanje EGF-a, nego i za to da fond ubuduće pomaže i drugim kategorijama radnika, primjerice, samozaposlenima te onima s ugovorima o radu sklopljenim na određeno vrijeme.
Eurozastupnici smatraju paradoksalnim da se fondu sada protive one zemlje čije su tvrtke dosad od njega imale najviše koristi. O sljedećim koracima vezanim uz EGF-a odlučivat će se nakon summita EU-a o sedmogodišnjem proračunu zakazanom za 22. i 23. studenog.
