Drugi mandat u Bijeloj kući

Barack Obama drugi put izabran za predsjednika SAD-a: Najbolje tek dolazi!

Hina

 "Večeras na ovim izborima, vi, američki narod, podsjetili ste nas da smo, iako je naš put bio težak a naše putovanje dugo, ustali i izborili se ... i u našim srcima znamo da za Sjedinjene Države najbolje tek dolazi", rekao je u svom pobjedničkom govoru Obama



WASHINGTON/ZAGREB - Američki predsjednik Barack Obama osigurao je drugi mandat u Bijeloj kući na izborima u utorak, prema predviđanju TV mreža, pobijedivši republikanskog izazivača Mitta Romneya i prevladavši duboke sumnje o svom vođenju američkog gospodarstva. 


U svom pobjedničkom govoru u Chicagu najavio da će raditi na prevladavanju podjela u Sjedinjenim Državama poručivši da najbolje za njegovu zemlju tek dolazi. 


 ”Večeras na ovim izborima, vi, američki narod, podsjetili ste nas da smo, iako je naš put bio težak a naše putovanje dugo, ustali i izborili se … i u našim srcima znamo da za Sjedinjene Države najbolje tek dolazi”, rekao je Obama u polusatnom pobjedničkom obraćanju burno pozdravljen u izbornom stožeru u Chicagu.




Obama je oko dva sata ujutro po lokalnom vremenu pred tisuće stranačkih aktivista koji su skandirali “još četiri godine” i mahali američkim zastavicama izašao u pratnji supruge Michelle i kćeri Malie i Sashe.


“Mi smo američka obitelj, uzdižemo se i padamo zajedno kao jedna nacija, kao jedan narod”, rekao je.


Poručio je da većina Amerikanaca unatoč “svim razlikama dijeli iste nade za američku budućnost”.


“Bez obzira na to da li ste glasovali za mene ili ne – slušao sam vas i učio od vas, i zbog vas sam bolji predsjednik i vratit ću se u Bijelu kuću odlučniji i nadahnutiji nego ikad za posao koji leži pred nama”.


Obama je najavio da će u sljedećim tjednima i mjesecima raditi s vođama obje stranke na izazovima koji se mogu riješiti jedino zajedničkim snagama – smanjenju deficita, poreznoj reformi, imigracijskoj reformi i oslobađanju od ovisnost o inozemnoj nafti.


Obama je u govoru čestitao svome protivniku na kampanji dodavši da se nada da će se uskoro sastati s Mittom Romneyem kako bi vidio što mogu zajednički napraviti za američku budućnost.


Posebno je pozdravio svoju suprugu Michelle poručivši da je voli više nego ikad, a smijeh je izazvao kada se obratio svojim kćerima kojima je poručio da izrastaju u prekrasne i pametne mlade žene ali da je “jedan pas ipak dosta” podsjetivši tako da je nakon prvog izbora za američkog predsjednika ostvario obećanje kćerima da će im kupiti psa.


Prema posljednjim izračunima TV mreže NBC News, Obama je osigurao 284 elektorska glasa, a Romney 203. U saveznim državama Floridi, Virginiji i Nevadi još nije prognoziran pobjednik jer su rezultati previše tijesni, a na Aljasci još nije završeno glasovanje.


Nakon 78 posto obrađenih glasova na nacionalnoj razini, oba kandidata imaju po 49 posto glasova, pri čemu je Obama osvojio 51.432,261 glas a Romney 51.181,213 glasova.



“Ovo se dogodilo zahvaljujući vama. Hvala”, naveo je američki predsjednik Barack Obama u poruci na Twitteru kojom je zahvalio biračima na potpori. 


“Svi smo zajedno u ovome. Tako smo vodili kampanju i pokazali kakvi smo. Hvala vam”, nastavio je Obama u drugoj od poruka koje je uputio nakon što su


ga američke TV mreže proglasile pobjednikom izbora održanih u utorak.


U trećoj puruci, demokratski kandidat je napisao “Još četiri godine”, uz fotografiju na kojoj grli suprugu Michelle.



Istodobno, Obamini su demokrati zadržali većinu u Senatu gdje će su osigurali 50 mjesta uz dva neovisna kandidata koji ih podupiru, dok su republikanci osigurali 44 mjesta. Predstavnički dom Kongresa ostaje čvrsto u rukama republikanske većine, koji će imati najmanje 218 mjesta, prema projekciji rezultata ABC Newsa.


Obama je pobijedio Romneya u nizu ključnih neizvjesnih država unatoč slabom gospodarskom oporavku i dugotrajno visokoj nezaposlenosti, jer je većina američkih birača radije podržala prvog crnog predsjednika, nego bogatog republikanca.


Obamina pobjeda u državi Ohio, gdje se vodila ključna bitka u kampanji, osigurala mu je dostizanje praga od 270 elektorskih glasova potrebnih da osvoji Bijelu kuću i okončala Romneyeve nade da će prirediti izneneđenje u nekoj od neizvjesnih država.


Obama je zabilježio tijesne pobjede u Ohiu, Wisconsinu, Iowu, Pennsylvaniji i New Hampshireu, a jedina neizvjesna država koje je dobio Romney je Sjeverna Karolina, prema projekcijama TV mreža.


CBS news je u međuvremenu prognozirao da Obama pobjeđuje i u drugoj neizvjesnog državi Coloradu, što rezultat u Ohiu čini manje presudnim.


Romney je nazvao predsjednika Obamu i čestitao mu na pobjedi, izvijestile su američke televizije, a potom je održao i govor u kojem je priznao izborni poraz u stožeru svoje kampanje u kongresnom centru u Bostonu.


“Upravo sam nazvao predsjednika Obamu kako bih mu čestitao na pobjedi”, kazao je Romney u kratkom obraćanju biračima u svom izbornom stožeru u Bostonu, Massachusettsu oko jedan ujutro, nekoliko minuta nakon što je nazvao svoga protivnika i poželio mu sreću u drugom mandatu.


“Ovo je trenutak velikih izazova za Ameriku i molim se za to da predsjednik bude uspješan u vođenju naše nacije”, rekao je Romney te poručio da se zemlja mora ujediniti kako bi se suočila s izazovima koji stoje pred njom.


“Očekujemo od demokrata i republikanaca na svim razinama vlasti da daju prednost narodu pred politikom”, poručio je.


“Vjerujem u Ameriku, vjerujem u američki narod”, dodao je.


Romney je zahvalio svojoj obitelji i svima koju su ga podupirali i izrazio tugu zbog toga što nije imao priliku voditi zemlju.


“Paul i ja smo dali sve ovoj kampanji… Toliko sam želio ispuniti vaše nade”.


Prema očekivanjima, najmanje je 120 milijuna američkih birača glasovalo u utrci između aktualnog demokratskog predsjednika i Romneya, nakon 18-mjesečne kampanje u kojoj je potrošeno između dvije i tri milijarde dolara, usredotočene na oporavak američkog gospodarstva.


Obama ulazi u svoj drugi četverogodišnji mandat suočen s teškom zadaćom rješavanja proračunskog deficita od 1.000 milijardi dolara, smanjenja 16.000 milijardi dolara nacionalnog duga, reforme skupih socijalnih programa i rješavanja blokada u američkom Kongresu, koji će zadržati gotovo isti stranački raspored snaga u kojem su demokrati većina u Senatu, a republikanci u Predstavničkom domu.


Vodeći američki mediji: Obami povjeren gospodarski oporavak zemlje


“Duboko podijeljena Amerika dodijelila je predsjedniku Baracku Obami drugi mandat odabravši njega a ne republikanskog kandidata Mitta Romneya da predvodi gospodarski oporavak zemlje”, piše u utorak dnevni list Washington Post, a Los Angeles Times ocjenjuje kako se borba za njegov drugi mandat pokazala punom težom od povijesne pobjede prije četiri godine kada je u Bijelu kuću ušao kao prvi crni američki predsjednik.


Dramatični reizbor predsjednika Obame nije znak da se podijeljena nacija u izbornoj noći ujedinila nego je znak snažne potpore gospodarskoj politici koja naglasak stavlja na rast zaposlenosti, reformu zdravstvenog sustava, poreznu reformu i uravnoteženi proračun te umjerenu politiku prema useljavanju, pobačaju i istospolnim brakovima, piše New York Times.



Republikanski kandidat Mitt Romney pobjeđuje u glasovima bijelaca, kod muških i ženskih birača, dok u svim ostalim etničkim skupinama vodi predsjednik Barack Obama a Romney zaostaje s velikim postotkom, prema izlaznoj anketi Reuters/Ipsos objavljenoj u utorak nakon zatvaranja birališta u državama istočnog dijela SAD-a. 


Bijeli muški birači odabrali su Romneya s oko 20-postotaka prednosti nad Obamom, dok su bijeli ženski birači glasovali za bivšeg guvernera Massachusettsa s više od 10 postotaka prednosti nad Obamom, prema anketi.



Njegova tijesna pobjeda, prema procjenama vodećih američkih medija, u nekoliko presudnih saveznih država bila je vrhunac nevjerojatno skupe, neizvjesne i ogorčene utrke do samoga kraja, a reizbor nije imao nikakve sličnosti s porukama nade i promjene s kojima je nastupao na izborima prije četiri godine.


LA Times ističe da je demokrat Obama osvojio više od deset saveznih država među kojima i Pennsylvanniju koju je Romney u posljednjem pokušaju da izbori ulazak u Ovalni ured obilazio i na sam izborni dan. Republikanac je izgubio i državu u kojoj je bio guverner – Massachusetts kao i svoj rodni Michigan, a njegov potpredsjednički kandidat Paul Ryan nije osigurao pobjedu u vlastitom Wisconsinu.


Poraz u Massachusettsu i Wisconsinu prvi je puta od 1972. godine da je jedan kandidatski predsjednički-potpredsjednički dvojac izgubio ‘vlastite’ države.


Ipak, Romney je Republikanskoj stranci ostavio veći broj osvojenih država nego na proteklim izborima pa je tako dio središnje Amerike, poput Sjeverne Karoline i Indiane, okrenuo leđa Obami i glasao za republikanskog kandidata.


Pobijedio zbog gospodarstva


U konačnici, američki predsjednik Barack Obama osvojio je drugi mandat upravo zbog pitanja na kojem je trebao pasti: slabosti američkoga gospodarstva, ocjenjuju analitičari u srijedu.


Sjedinjene Države u nadubljoj su recesiji u 80 godina. Bore se s visokom nezaposlenošću, bilijuni dolara isparili su u lošim hipotekarnim kreditima i raste jaz između bogatih i siromašnih.


Povijest američkih izbora pokazuje da birači drugi mandat uvijek povjere aktualnim predsjednicima ako je u izbornoj godini ostvaren barem skroman gospodarski rast. Upravo se to pokazalo točnim i za Obamu jer, iako je u četiri godine njegova mandata snažan rast izostao, gospodarstvo se ipak postupno poboljšavalo.


Demokratski predsjednik poduzimao je važne korake kako bi ojačao gospodarstvo no činilo se da mu to nije mnogo pomagalo u očima birača. Ispitivanja javnog mnijenja pokazala su duboke podjele među biračima kada je trebalo ocijeniti Obamine poteze iz 2009., njegove financijske reforme Dodd-Frank i zajmove američkoj industriji automobila.


No jedan je Obamin potez bio drukčiji i zato presudan: njegova kampanja za spas automobilske industrije u Ohiju gdje je svako osmo radno mjesto vezano uz taj sektor. Tim potezom Obama je zadržao muškarce bijelce u Ohiju, a riječ je o biračkoj skupni koja je drugdje snažno podržavala Romneya.


Prema anketi Reuters/Ipsos za Obamu je glasovalo 21 posto manje bijelaca muškaraca, no u Ohiju je takav gubitak iznosio samo 12 posto.


Obami je pomoglo i to što birači krivnju za recesiju uglavnom pripisuju njegovu prethodniku u Bijeloj kući, republikancu Georgeu W. Bushu i zato je u središte svoje kampanje stavio upozorenje da bi Romneyeva pobjeda vratila Americi politiku koja joj je donijela krizu.


Stoga je negativnim oglašavanjem Obamina kampanja prikazivala multimilijunaša Romneya kao korporativnog igrača koji malo mari za sreću običnih ljudi.


»Velik postotak bijelaca koji nemaju diplomu koledža jednostavno je zaključio ‘Romney nije jedan od nas’«, ocjenjuje analitičar Greg Valliere iz istraživačke skupine Potomac.


Analitičari predviđaju da će u Kongresu biti još više blokada u radu oko poreza i javne potrošnje jer su republikanci na izborima zadržali većinu u Predstavničkom domu, a demokrati tanku većinu u Senatu, te će suglasje čak i u rutinskim pitanjima biti teško postići.



Hrvatski predsjednik Ivo Josipović čestitao je u srijedu američkom predsjedniku Baracku Obami na izbornoj pobjedi kojom je osigurao drugi predsjednički mandat, a čestitke je uputio i SAD-u te američkom narodu jer smo, kako je rekao, vidjeli da su izbori bili uzorni i festival demokracije i po mnogočemu drukčiji od onih u drugim zemljama.»Američki izbori bili su apsolutno demokratski i dali su rezultat koji je američki narod želio«, istaknuo je hrvatski predsjednik koji je na pitanje novinara komentirao pobjedu demokratskoga kandidata Obame na izborima za predsjednika SAD-a, održanim u utorak.Predsjednik Josipović, koji je u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao na proslavi 50. obljetnice Fakulteta političkih znanosti (FPZ) zagrebačkoga Sveučilišta, izjavio je kako očekuje da će SAD nastaviti svoju pozitivnu ulogu u svijetu, te izrazio nadu da će Hrvatska nastaviti vrlo uspješno partnerstvo koje ima s SAD-om.


»Stranke će otvrdnuti svoja stajališta«, kaže profesor Julian Zelizer sa sveučilišta Princeton, a Taylor Griffin koji je savjetovao republikanskog kandidata John McCaina tijekom kampanje 2008. kaže da je »sve više tvrdolinijaša na objema stranama«.


Stručnjaci nadalje upozoravaju da je ovo već drugi put da republikanski predsjednički kandidat ne uspijeva pridobiti veću potporu hispanskih glasača, a upravo ta biračka skupina raste.


U strahu da ne iznevjere starije bijele birače republikanci nisu spremni na kompromis o useljeničkoj reformi.


Kandidat Mitt Romney budio je svojom umjerenošću sumnje u konzervativnom dijelu stranke, a s druge strane nije uspio svojom umjerenošću pridobiti neodlučne glasače u završnici kampanje.


No unatoč svemu, republikanci će zaključiti kako bi bilo bolje da idući put nominiraju konzervativnijeg predsjedničkog kandidata, kaže John Hudak iz instituta Brooking i predviđa da će »republikacnci skrenuti još više u desno« te zaključiti »vidiš, nismo trebali imenovati umjerenog«.


Različit od svih dosadašnjih predsjednika


Barack Obama, 44. predsjednik Sjedinjenih Država, pamtit će se po tome što je u svome prvome mandatu potpisao zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju za sve Amerikance i odobrio napad na prvog američkog neprijatelja, terorista Osamu bin Ladena, no nije uspio pokrenuti gospodarstvo i stvoriti radna mjesta.


– Barack Obama svojim se porijeklom razlikuje od svih dosadašnjih amerčkih predsjednika. Njegova majka Ann Dunham bila je bjelkinja iz Kansasa, a otac Barack Obama stariji crnac iz Kenije koji sina nije često viđao nakon razvoda od supruge. Obama je najveći dio djetinjstva proveo u Indoneziji te na Havajima gdje je živio s bakom i djedom po majčinoj strani.


– Odrastajući Obama se borio s predrasudama s kakvima se susreću ljudi mješovite rase. U memoarima je napisao kako se ponekad znao pitati “je li sa mnom sve u redu”. Nadalje, nedostajao mu je i otac kojega je smatrao “mitom” i ta ga je nesigurnost moguće potaknula da u mladosti posegne za marihuanom i kokainom.


– Obama je diplomirao na njujorškom sveučilištu Columbia 1983., a zatim radio u gospodarskom sektoru u New Yorku za zajednicu iz Chicaga. Godine 1988. upisao je pravo na Harvardu gdje je postao prvi crni predsjednik uglednog studentskog glasila Harvard Law Review.


– Obamin odnos s Kongresom bio je problematičan. Čak i kada su demokrati imali većinu u Predstavničkom domu i Senatu, republikanci su često opstruirali njegove inicijative. To se posebno zaoštrilo 2010., kada su republikanci, neprijateljski raspoloženi prema povećanju poreza, preuzeli većinu u Predstavničkom domu.


– Ranih 90-ih Obama je bio uključen u kampanju u Chicagu, podučavao je ustavno pravo na Sveučilištu u Chicagu i pridružio se odvjetničkoj tvrtki specijaliziranoj za ljudska prava i razvoj zajednica. Sklopio je brak s Michelle Robinson koju je upoznao u odvjetničkoj tvrtki gdje mu je bila dodijeljena za savjetnicu.


– Rijetke slobodne trenutke Obama je posvetio košarci i školskim aktivnostima te sportskim događajima vezanima uz školovanje svojih kćeri Sashe i Malije.


– Političku karijeru Obama je počeo kada je bio izabran u Senat države Illinois 1996., a uspon je ostvario 2004., zapaženim govorom na Nacionalnoj konvenciji demokrata. Iste je godine izabran u američki Senat.


– Nominaciju za predsjedničkog kandidata demokrata stekao je 2008., kada je pobijedio Hillary Clinton, bivšu prvu damu i senatoricu New Yorka. Na predsjedničkim izborima pobijedio je republikanskog kandidata, senatora Johna McCaina. Kampanju je vodio snažno na temu “nade i promjene” i tada se istaknuo sjajnim govorima.


– Nacija je optimistično pratila Obaminu inauguraciju 20. siječnja 2009., koja je tada, unatoč hladnoći, privukla 1,8 milijuna ljudi na National Mall u Washingtonu. Predsjednički mandat počeo je sa 68 posto odobravanja birača.


– Obama je istodobno nadzirao ratove u Iraku, koji je završio 2011., te u Afganistanu kao i američko sudjelovanje u intervenciji u Libiji kojom je pomognut pad Moamera Gadafija. U svibnju 2011., odobrio je napad što ga je posebna postrojba američke mornarice izvela u Pakistanu na tajno skrovište Osame bin Ladena, vođu terorističke mreže Al Kaide. Tu pobjedu ističe kao dokaz da je vodio odlučnu politiku nacionalne sigurnosti.


– Kada je počeo predsjednički mandat Obama je naslijedio gospodarsku krizu koja je bila tako žilava da i danas prijeti njegovu reizboru. Gotovo 800.000 radnih mjesta bilo je izgubljeno u mjesecu kada je preuzeo mandat. Prvih dana svoje vlade pokrenuo je poticajni gospodarski paket od 831 milijarda dolara i obnovio zajmove automobilskoj industriji. Privremeno je čak vlada postala djelomični vlasnik tvrtke General Motors.


– U središtu njegove domaće politike bila je zdravstvena reforma, poznata kao Obamacare. Cilj je novog zdravstvenog sustava omogućiti svakom Amerikancu neki oblik zdravstvenog osiguranja koji si može platiti. Slijedile su tužbe no Američki vrhovni sud 2012. nije odbacio ključnu odredbu reforme: da su Amerikanci dužni sklopiti ugovor o zdravstvenom osiguranju jer će u protivnom platiti kaznu.


– Obamu smatraju sjajnim komunikatorom, ali kritiziraju njegovu suzdržanost i zamjeraju mu što nije izgradio dobre odnose s Kongresnim vođama. Neki dovode u pitanje Obamine vještine pripreme, napose kada je izašao kao gubitnik u prvome od tri televizijska sučeljavanja s republikancem Mittom Romneyem.