Centralizirani nadzor nad bankama uvest će se postupno tijekom iduće godine, a očekuje se da će odluka dodatno smiriti financijska tržišta i kamate na vanjski dug zemalja eurozone, a time i Hrvatske
Bankovna unija
– Sada imam potvrdu da se najgore nalazi iza nas, odahnuo je francuski predsjednik Francois Hollande obraćajući se novinarima nakon sastanka čelnika Unije. Centralizirani nadzor nad bankama uvest će se postupno tijekom iduće godine, prema riječima predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya.
Odluka o jedinstvenom nadzoru nad svim bankama u eurozoni neće imati neposrednog utjecaja na stanje u Hrvatskoj i njezinim bankama u stranom vlasništvu, jer do provođenja odluke proći će mjeseci, a možda i godina dana.
No, očekuje se da će odluka dodatno smiriti financijska tržišta i kamate na vanjski dug zemalja eurozone, a time i Hrvatske. Kamate na vanjski dug Španjoslke, Italije, ali i Hrvatske, tijekom ove godine gotovo su se prepolovile, a smiruju se osobito od početka rujna, kad je ECB najavio neograničenu intervenciju kroz kupovanje državnih obveznica prezaduženih zemalja eurozone.
Rezervirana Njemačka
Stvaranje bankarske unije čelnici 27 zemalja EU predložili su na sastanku potkraj lipnja ove godine, ali to ne teče očekivanom brzinom. Jedinstveni nadzor banaka trebao je biti uspostavljen od 1. siječnja iduće godine, prema očekivanjima koje je javno iznio Mario Draghi, ali i Francois Hollande. Tom prvom, razmjerno jednostavnom i najmanje spornom, koraku na putu u bankovnu uniju donekle se protivila Njemačka. Agencije tvrde kako je to i razlog za odgađanje uvođenja centraliziranog nadzora banaka, najkasnije do početka 2015. godine.
No, razlozi za njemačku rezerviranost puno su širi. Pojednostavljeno, na razini Europske središnje banke presudni glas imaju zemlje dužnici, koje su zainteresirane ponajprije za pokrivanje svojih dugova i smirivanje dužničke krize. Njemačka je u vodstvu ECB-a u manjini i uvijek može biti preglasana.
Berlin želi disciplinirati dužnike u eurozoni i potaknuti ih na smanjenje njihove proračunske potrošnje. U tome Njemačka nije sama, jer se i druge dobrostojeće članice eurozone – Nizozemska, Finska i Austrija – boje da će njihov novac odlaziti u rupe bez dna.
Stvaranje bankarske i fiskalne unije u EU neće ići lako, što su potvrdili i povišeni tonovi koji su izbili između francuskog predsjednika i njemačke kancelarke, uoči sastanka. Angela Merkel je poručila da s jedinstvenim nadzorom ne treba žuriti, jer »kvaliteta mora biti važnija od brzine«. Na to je Francois Hollande odgovorio da »tema sastanka nije fiskalna unija, nego bankovna«. Kako danas stoje stvari, Francuska i brojne druge članice EU nisu voljne kontrolu nad nacionalnim proračunima prenijeti na Bruxelles.
Uskladiti politike
Stoga je njemački ministar financija Wolfgang Schäuble još prije sastanka čelnika EU dao do znanja kako nije dovoljna samo bankovna unija, nego treba napraviti i korak prema fiskalnoj uniji. Prema njemačkom stajalištu, članice EU moraju uskladiti proračunsku politiku i disciplinirati svoju (prekomjernu) potrošnju.
Europska komisija trebala bi dobiti ovlast da stavi veto na nacionalne proračune, što znači da bi Bruxelles mogao izravno utjecati na smanjivanje ili preraspodjelu proračunskih stavki u Rimu, Madridu, Varšavi ili Bukureštu.
Onima koji se ne pridržavaju pravila trošenja, Europska komisija mogla bi propisati visoku materijalnu kaznu. Ta tema, za koju su zainteresirani osobito Nijemci, trebala bi doći na dnevni red na sljedećem sastanku čelnika EU, planiranom za prosinac ove godine.
