Prosječna cijena kvadrata zemljišta u Pavekima, pedesetak metara od mora, iznosi 110 eura, što bi prije nekoliko godina bila prilika koja se ne propušta. Danas je sve drukčije, terena ima, ali kupaca nema
KOSTRENA Općina Kostrena objavila je javni natječaj o prodaji pet građevinskih zemljišta u Pavekima. Prosječna cijena četvornog metra kreće se oko 110 eura, a površine im se kreću od 609 do 803 četvorna metra. Pritom tri zemljišta imaju ishodovanu građevinsku dozvolu, što znači da su potencijalni kupci tih zemljišta oslobođeni troška komunalnog i vodnog doprinosa.
Budući da se zemljišta nalaze u donjem dijelu naselja Paveki i udaljena su od mora pedesetak metara, ovo bi prije pet godina vrlo vjerojatno bila prilika koja se ne propušta. Najniža cijena općinskog zemljišta u tom dijelu bila je 130 eura, privatni vlasnici na tom su području terene bez problema prodavali za veće iznose, a interes potencijalnih investitora za Kostrenu bio je velik.
Danas je situacija puno drugačija. Kostrena bilježi neviđen pad izgradnje novih objekata untrag 15-ak godina, a Općina Kostrena već je više puta u ovoj godini objavila javne natječaje za prodaju građevinskih zemljišta u općinskom vlasništvu. Interes je bio slab, a prodaja – neuspješna.
Problem je tim veći što općinski proračun u ovom trenutku treba upravo taj novac. Kada bi uspjela prodaja ovih pet zemljišta u Pavekima, u općinski bi proračun ušlo tri milijuna kuna. To je, prema mišljenju kostrenskog načelnika Miroslava Uljana, trenutno vrlo potreban novac u proračunu. Uljan, međutim, nije optimističan kad je u pitanju prodaja pet zemljišta u Pavekima po ipak osjetno povoljnijim cijenama.
– Ja sam pesimist, no nadam se da sam u krivu. Promet nekretninama je jako loš. Mi prodajemo kako bi se potaknula stanogradnja, ali i kako bismo dobili proračunski prihod za općinske investicije, priznaje Uljan.
Istina je da Općini Kostrena novac treba, iako u odnosu na neke članice riječkog prstena na prvi pogled ima i više nego pristojan proračun. Naime, gotovo polovicu prihoda kostrenskog proračuna, kao što je poznato, čini komunalna naknada koju plaćuju HEP, »Viktor Lenac« te u najvećoj mjeri INA. Rashodi nekad najbogatije općine nikad nisu bili mali, pa nisu ni u vrijeme recesije. No zbog smanjenja ostalih prihoda koji nisu vezani uz komunalnu naknadu, proračun se sve slabije realizira. Osim toga, nenamjensko trošenje sredstava komunalne naknade za općinske investicije – čime Općina Kostrena dijelom pokriva neke svoje kapitalne investicije poput proširenja vrtića – uvijek je kamen spoticanja u nalazima državne revizije.
Na parcelama u Pavekima koje su objavljene na posljednjem javnom natječaju predviđena je gradnja obiteljskih kuća. Dva veća zemljišta mogla bi biti atraktivna za investitore koji grade stanove za prodaju no takvih je, ako je suditi prema Uljanovim riječima, sve manje. S druge strane, kad bi bilo interesa, općinskih zemljišta za tržište moglo bi biti i više. Tako Uljan navodi osam potencijalnih terena u Pavekima za čiju je parcelizaciju potrebno izraditi dvije pristupne ceste. Zasad za to nema potrebe.
– Ako se nastavi ovakva situacija, mi ćemo u budućnosti u našim prostornim planovima morati smanjivati građevinska područja. Mislim da to mnogima ne bi bilo drago, zaključuje Uljan.
– Ove godine bilježimo pad građenja novih objekata za 40 posto u odnosu na prošlu godinu. Zemljišta u općinskom vlasništvu koja prodajemo jednostavno ne uspijemo prodati, a radi se o terenima na atraktivnim lokacijama kao što su ove u Pavekima. Primjerice, nismo uspjeli prodati zemljište na Bonićevom, na Vrhu Martinšćice koje se nalazi na atraktivnoj poziciji, ima 800-tinjak kvadrata te mogućnost povećanja terena s još jednom manjom općinskom česticom, žali se Uljan.