Jer, uspije li Vlada nizom državnih i javnih investicijskih projekata, te paketima reformskih zakona i državnim proračunom za 2013. uspostaviti nova pravila igre i postojan fiskalni red, te pokrenuti modernizaciju željezničke mreže i energetiku, kao i novi proizvodno-izvozni potencijal, prvi se pozitivni utjecaji na povećanju BDP-a i zaposlenosti ne mogu očekivati prije iduće jeseni. Stoga će dotad Vlada morati posezati ne samo za novim, skupim pozajmicama na domaćem i na inozemnom tržištu, nego i za krajnje maštovitim socijalnim i političkim marketingom, pa i za alkemijskim formulama, kako bi održala i ekonomiju, i državne financije, i vlastitu vlast na kakvim-takvim nogama, a međunarodni kreditni rejting zemlje na sadašnjoj klizavoj skalini iznad najnižeg praga. U tom neveselom okviru dva glavna trenda opisuju ovdašnje gospodarstvo u završnici puta u EU: propadajući bruto-domaći proizvod i istodobno rastući vanjski dug, što je istodobno i prijeteći put u bankrot.    

    Ali, taj put nije od jučer, niti od jeseni 2008., kad je u sjeni svjetske financijske krize ovdje krenula već četverogodišnja gospodarska depresija, jer od svojih začetaka on traje još od jeseni 1993. i tadašnjeg stabilizacijskog programa. 

   Preko noći

Tim je prijelomno važnim ekonomskim programom Vlada u kratkom roku zaustavila dotad kroničnu inflaciju – i otad je uopće nema ili opća razina cijena samo oscilira u rasponima niskog godišnjeg rasta od samo jedan do 2,5 posto – ali je u kombinaciji s ondašnjim potezima HNB-a, gotovo preko noći uspostavila precijenjeni tečaj domaće valute, uz koji je gotovo sve uvozno postalo kronično jeftinije od domaćeg. 

  Prema najnovijim podacima HNB-a, vanjski dug zemlje je početkom srpnja dosegnuo iznos od 46,5 milijardi eura, što je za 780 milijuna eura više nego na početku godine. Nakon blagog porasta inozemne zaduženosti u prvom tromjesečju, tijekom drugog kvartala inozemno je zaduživanje intenzivirano, uz prirast od oko 600 milijuna eura. Od toga je prirasta oko 100 milijuna eura posljedica slabljenja tečaja eura prema dolaru. Porastu vanjskog duga u drugom ovogodišnjem tromjesečju poglavito je pridonio rast inozemnih obveza središnje države. U istom su razdoblju i privatna poduzeća povećala inozemnu zaduženost, a u manjoj mjeri i nebankarske financijske institucije, dok su poslovne banke i javna poduzeća smanjili inozemne obveze. 

   Dužnički okovi

Prirast duga središnje države u drugom tromjesečju rezultat je izdavanja obveznica na međunarodnom tržištu u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara u travnju. Dug je dodatno povećan zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta u iznosu od oko 300 milijuna eura u sklopu procesa njihova restrukturiranja. Krajem lipnja ukupni inozemni dug države iznosio je 8,2 milijarde eura, što je udio od 17,6 posto u ukupnom inozemnom dugu zemlje. Ukupan dug banka na kraju lipnja bio je oko 300 milijuna eura manji u odnosu na kraj 2011. Inozemni dug banaka na kraju lipnja iznosio je 11,3 milijarde eura ili 24,2 posto hrvatskog vanjskog duga. 

    Vanjski dug ostalih domaćih sektora (pretežno poduzeća i nebankarskih financijskih institucija, uključujući HBOR) u drugom se tromjesečju 2012. povećao zbog inozemnog plasmana obveznica Agrokora, u iznosu od 300 milijuna eura. Ukupni inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem prvog ovogodišnjeg polugodišta iznosio je 20,2 milijardi eura, čime je u ukupnom dugu dosegnuo udio od 43,4 posto. Vanjski dug po osnovi izravnih ulaganja krajem lipnja iznosio je 6,9 milijardi eura. 

    Budući da ni najnovija turistička sezona nije značajnije povećala BDP, a prva je od 1995., tijekom koje je zaposlenost čak smanjena, kao što je smanjen i promet u trgovinama, visoka je vjerojatnost da će se tijekom cijele 2012. BDP smanjiti najmanje za 1,4 ili najviše za 2,3 posto. Do proljeća će još najmanje 40.000 radno sposobnih ostati bez posla. Samo prošlog tjedna, broj nezaposlenih je povećan za pet tisuća, s ritmom odlaska na burzu rada od 200 osoba na sat. Zato će vanjski dug morati rasti i u četvrtom tromjesečju, radi refinanciranja dospjelih dugova države, banaka i kompanija, sve do iznosa od rekordnih 48 milijardi eura.