Ivan Braut podsjeća na evoluciju gradske jezgre i prati procese njena raspadanja; dr.sc. Nataša Šegota Lah Rijeci je pristupila istražujući ambijentalne vrijednosti grada, dok prof. dr. sc. Marina Biti donosi priču o identitetima Rijeke
RIJEKA » Knjiga »Senzorna mapa grada – Rijeka, jezgra, ambijenti, identiteti«, autora Ivana Brauta, Nataše Šegota Lah i Marine Biti, predstavljena je u Muzeju grada Rijeke. Ovom prilikom otvorena je i izložba fotografija Ranka Dokmanovića, Dražena Šokčevića i Zdravka Kopasa, čije su fotografije komplementarni dio knjige objavljene u izdanju »Facultasa«.
Autorima, svojim kolegama s Filozofskog fakulteta u Rijeci, čestitala je prodekanica prof. dr. sc. Ines Srdoč-Konestra. Kako je naglasila urednica izdanja Cecilija Jurčić Katunar, riječ je o knjizi koja je inovativna u pristupu i ne predstavlja uobičajeno »čitanje grada«. Recenzent dr.sc. Aleksandar Mijatović, koji potpisuje i predgovor »Grad u gradu«, osvrnuo se na knjigu s aspekta Lefebvreova »prava na grad«. Mijatović je ukazao da u okviru pravnog odnosa građani ne raspolažu gradom, nego on njima. Drugim riječima, grad nije u rukama onih koji u njemu žive, čime smo kao građani lišeni grada. Stoga je jedna od mogućnosti da građani prisvajaju prostore koji im ne pripadaju.
O koncepciji knjige govorila je dr.sc. Nataša Šegota Lah, koja je Rijeci pristupila istražujući ambijentalne vrijednosti grada. Šegota Lah je zaslužna i za izbor fotografija, jer bi priča o gradu bila nemoguća bez vizualne dimenzije. Riječ je o trima različitim fotografskim pristupima, kojima je zajednički subjektivni dokumentarizam. Nataša Šegota Lah istaknula je i da u ovom monografskom izdanju nema idealizacije Rijeke.
