Gredelj bi, prema planovima uprave i vlasnika – HŽ Putničkog prijevoza, trebao biti podijeljen na dva društva – Gradnju vozila i Tehničke servise u kojima bi ukupno radilo nešto više od 700 radnika. Trenutno je u Gredelju 1.465 zaposlenih
ZAGREB – Oko 600 radnika Tvornice željezničkih vagona Gredelj prosvjedovalo je danas na Markovu trgu pred sjedištem Vlade gdje su upozorili na stanje u toj tvrtki i usprotivili se otpuštanjima i najavi stečaja tog poduzeća.
Prosvjed je započeo u Trnjanskoj cesti ispred starog pogona Gredelja, a u prosvjednoj povorci ulicama Zagreba radnici su stigli na Markov trg gdje je prosvjed okončan nakon što su sindikalni predstavnici Gredelja izvijestili radnike da je peteročlano sindikalno izaslanstvo – tri predstavnika sindikata Gredelja i predsjednici dviju sindikalnih središnjica, pozvano na razgovor u Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture gdje će s ministom Sinišom Hajdaš Dončićem raspravljati o stanju u Gredelju.
Radnici Gredelja su s Markova trga prozvali Vladu zbog stanja u Gredelju, zamjerajući joj što toj tvrtki ne omogućava dobivanje poslova na domaćem tržištu te je optužuju da istovremeno pogoduje Gredeljevim konkurentima iz inozemstva.
»Lopovi«, »Ne damo Gredelj«, neki su od najčešćih uzvika prosvjednika koji su najčešće prozivali premijera Zorana Milanovića, potpredsjednike Vlade Radimira Čačić i Branka Grčića, ministra financija Slavka Linića i ministra prometa Sinišu Hajdaš Dončića.
Po dolasku na Markov trg, u za prosvjede ograđeni prostor južno od crkve Svetog Marka, prosvjednici su održali simboličnu »minutu šutnje za Gredelj«.
Prema riječima sindikalnih vođa u toj tvrtki, vrijednost Gredeljeve imovine je 1,5 milijardi kuna, što je nekoliko puta više od Gredeljevih dugovanja, pa nema osnove za stečaj.
Sindikaci tvrde da nitko osim Vlade i HŽ Putničkog prijevoza, koja je vlasnik Gredelja, zapravo ne želi stečaj Gredelja, tj. da ga ne žele banke i drugi vjerovnici.
Prema njihovim riječima, Gredelj trenutno ima posla za 150 milijuna kuna, ali Vlada i HŽ ne dozvoljavaju da te se ti poslovi i obave.
Nakon što je sindikalno izaslanstvo, u kojem su bili predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš, ušlo u zgradu Vlade te potom izvijestilo prosvjednike da će sindikalce primiti ministar Hajdaš Dončić prosvjednici su se počeli polako razilaziti s Markova trga i okončali prosvjed.
Sam su prosvjed pak radnici Gredelja započeli na porti u Trnjanskoj cesti ispred starog pogona Gredelja, a nakon toga se glasna i bučna prosvjedna povorka uputila ulicama Zagreba prema Markovu trgu.
U toj su se povorci najprije zaustavili ispred Gradskog poglavarstva, gdje su tražili da im se obrati gradonačelnik Milan Bandić kojeg su prozivali da im odgovori zašto grad Zagreb od Gredelja više ne naručuje tramvaje te što je s već dogovorenim poslovima izgradnje prigradskih vlakova u kojima je Gredelj trebao sudjelovati.
Prosvjedna se povorka nakon toga zaustavila pred sjedištem HŽ-a u Mihanovićevoj ulici gdje su glasno prosvjedovali protiv Uprave HŽ Putničkog prijevoza, a posebno predsjednika Uprave te tvrtke Damira Grgića.
Njega prosvjednici drže odgovornim zbog navodnih dogovora oko nabavke vlakova u inozemstvu dok istovremeno Gredelj ostaje bez posla.
Nakon zaustavljanja u Mihanovićevoj prosvjednici su se uputili prema sjedištu Vlade na Markovom trgu, a putem su glasno komunicirali s građanima upozoravajući ih i podsjećajući ih da su novi tramvaji u kojima se voze izgrađeni u Gredelju, dok njima prijeti otkaz.
Radnici prosvjeduju protiv smanjenja broja zaposlenih i podjele tvrtke na dva dijela kao i protiv otvaranja stečaja, a brojni prosvjednici, uz zvižduke i povike te transparente, prozivaju članove Vlade za propast Gredelja a Upravu HŽ-a pozivaju na odlazak.
Gredelj bi, prema planovima uprave i vlasnika – HŽ Putničkog prijevoza, trebao biti podijeljen na dva društva – Gradnju vozila i Tehničke servise u kojima bi ukupno radilo nešto više od 700 radnika. Trenutno je u Gredelju 1.465 zaposlenih.
Za sindikate je prihvatljiv model s jednom tvrtkom i dvije organizacijske jedinice, a ne podjela na dvije tvrtke.
Sindikati prihvaćaju smanjenje broja zaposlenih, ali ne za više od sedam stotina. Po njihovom mišljenju, broj radnika mogao bi biti smanjen na 1.100 do 1.150.
Za teško stanje u Gredelju okrivljuju Vladu i vlasnika, HŽ Putnički prijevoz.
Uprava Gredelja je Trgovačkom sudu ovaj tjedan podnijela prijedlog da utvrdi jesu li ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnog postupka s preustrojem. Stečaj s preustrojem Uprava smatra jedinim rješenjem kojim bi se kroz restrukturiranje spriječilo daljnje propadanje tvornice i osigurala radna mjesta određenog broja ljudi.
Ukupne obveze Gredelja prema bilanci iz prvih šest mjeseci ove godine su 515 milijuna kuna. Dugovi prema dobavljačima sredinom ove godine iznosili su 127 milijuna kuna, a porezni dug 33 milijuna kuna.
Gredeljevi prihodi u prvom polugodištu iznosili su 167 milijuna kuna, a rashodi 190 milijuna kuna.
Stečaj s preustrojem u ovom je trenutku jedina mogućnost za očuvanje maksimalno mogućeg broja radnih mjesta u TŽV Gredelj, istaknuli su iz HŽ-a na upit o današnjem prosvjedu radnika Gredelja, tvrtke koja je u vlasništvu HŽ Putničkog prijevoza.
Restrukturiranjem HŽ-ovih društava obuhvaćene su i sve tvrtke kćeri, pa tako i TŽV Gredelj. S obzirom na tešku financijsku i poslovnu situaciju u kojoj se nalazi TŽV Gredelj, a koja je posljedica neracionalnosti u poslovanju i krivih poslovnih odluka u prethodnim godinama, restrukturiranje nije moguće provesti na predviđen način kao u ostalim tvrtkama kćerima, već je stečaj s preustrojem u ovom trenutku jedina mogućnost za ostvarivanje planiranih ciljeva. Stoga je, postupak Uprave Gredelja nastojanje za očuvanjem maksimalno mogućeg broja radnih mjesta, ističu iz HŽ Putničkog prometa.
Naglašavaju također kako HŽ Putnički prijevoz mora imati licenciranog remontera za održavanje sklopova i uređaja za što jedino TŽV Gredelj ima potrebne licence i certifikate.
»HŽ Putnički prijevoz za održavanje licence operatera u pružanju usluge prijevoza putnika nužno mora imati licenciranog remontera za održavanje dijelova sklopova i uređaja koji izravno utječe na sigurnost željezničkog prometa, kao što su kočnice, osovinski sklopovi i ostale komponente za što jedino TŽV Gredelj ima potrebne licence i certifikate«, navode iz HŽ-a.
Zbog toga je, kako ističu, osobito kada se nabave nova prijevozna sredstva, HŽ Putničkom prijevozu cilj potpisati dugogodišnji ugovor za održavanje s TŽV-om Gredelj.
